Glasnik.hu

Switch to desktop

Dan udvarskih Hrvata – „Dan kulture Bošnjaka u Udvaru”

udvarski1U Udvaru, naselju nadomak Pečuhu, već stoljećima žive Hrvati. Djeluje u već nekoliko samoupravnih mandata i Hrvatska samouprava. Ona kojoj je istekao mandat sredinom listopada dobila je sredstva za organizaciju događaja koji se u Udvaru zbio 27. prosinca, a koju je provelo novoizabrano zastupničko tijelo udvarske Hrvatske samouprave, na čelu s predsjednicom Martom Ronai i zastupnicima Mišom Božanovićem i Dianom Daskalov.

Davno je udvarski dom kulture bio toliko posjećen, bar kada se radilo o predavanjima tipa koja su toga dana održana na hrvatskom jeziku, odnosno o veselju i druženju na balu koji je slijedio u večernjim satima.

Goste dana, predsjednika HDS-a Ivana Gugana, predavače dr. Stjepana Blažetina, Milicu Klaić Tarađiju i Mirjanu Bošnjak, udvarskog načelnika Artura Ždrala te sve okupljene pozdravila je gđa Marta Ronai naglašujući radost zajedničkog okupljanja te je zahvalila Hrvatskoj samoupravi Baranjske županije na supotpori pri ostvarivanju programa pod imenom «Dan kulture Bošnjaka u Udvaru». Druženje je započelo nadasve zanimljivim predavanjem dr. Stjepana Blažetina, ravnatelja Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, pod naslovom Prošlost udvarskih Bošnjaka / O udvarskim Hrvatima, nastavljeno otvaranjem izložbe Tradicionalno građevinarstvo hrvatskih narodnosnih naselja u slikama te istoimenim predavanjem Milice Klaić Tarađija i prikazom bošnjačke nošnje koji je putem predavanja predstavila Marija Bošnjak. Od 20 sati slijedio je bal uz Orkestar Juice.

Kako reče dr. Stjepan Blažetin, pozivajući se na Gyulu Erdődyja, selo Udvar prvi put se spominje 1181. kao Zeles (Szeles), a tijekom povijesti spominjalo se pod imenima: Udwarch, Udwarh, Udwarth, Odyuard, Wdvard, Odward, Hodword. U XIV. stoljeću ima crkvu i samostalnu župu. Do 1566. Udvar i okolna sela plaćaju porez Sigetu, ali i Turcima. Kako je razvidno iz popisa 1695., sebe smatraju podanicima Zrinskih. Slušateljstvu je dr. Blažetin pojasnio dvije postojeće teze o doselidbi Hrvata u okolicu Pečuha, pa i u Udvar. Nikola Tordinac piše: Kad ih čovjek upita „Tko ste?“ A oni će spremno dočekati: „Mi smo Bošnjaci.“ „A kako vi ljudi govorite?“ A oni reknu: „Mi govorimo horvatski.“ Mađari ih posprdno nazivaju Bošnjak, Rac!Najčešća prezimena u 18. stoljeću bila su Bošnjak, Božanović, Oršulić, Klarić, Delić, Semelešić, Orovica.Škola počinje raditi 1854. Godine 1891. pohađa je 110 učenika. Kao materinski jezik navodi se hrvatski-mađarski-njemački. U I. svjetskom ratu poginuo je 21 vojnik. Niz zanimljivih podataka i teza u svezi s tim iznio je u nadasve zanimljivom predavanju dr. Blažetin. Tako i onaj kako se tako i a1930. zabranjuju djeci da u školi govore hrvatski, pa sve do posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine po kojem u Udvaru živi 736 stanovnika, od čega se njih 129 izjasnilo kao Hrvati, a 607 kao Mađari. Predavanje je završio raščlambom napisa s nekoliko udvarskih nadgrobnih spomenika.

U svome predavanju Mirjana Bošnjak prikazom bošnjačke nošnje ukazala je na činjenicu njene «modnosti» i u vremenima kada je ona izrađivana i danas. Pokušala je uputiti slušateljstvo na životnost nošnje, koja živi tek onda ako se ona i nosi, te sugerirajući na dio detalja iz bogate narodne nošnje bošnjačkih Hrvata, te nudeći uputu kako bi se ti elementi mogli i dandanas ugraditi kao sastavni dio odjeće koju nosimo.Druženje je nastavljeno otvaranjem izložbe «Tradicionalno građevinarstvo hrvatskih narodnosnih naselja u slikama» te istoimenim predavanjem Milice Klaić Tarađija. Projekt je ostvaren u sklopu Leaderova programa, a ostvarila ga je zaklada Zornica na poticaj mjesne samouprave sela Kukinja. Na projektu su radili Milica Klaić Tarađija, Tomislav Tarađija i kukinjski načelnik Róbert Farkas. Izložba je dosada predstavljena u Kukinju, Salanti, Poganu, Semelju i Pečuhu. Radi se o nizu fotografija na panoima. One su raznovrsne tematike, a predočuju dio materijalne kulture bošnjačkih Hrvata. Ova je izložba u prvi plan stavila namjenske prostore, gospodarske zgrade, dvorište, unutrašnjost i vanjštinu kuće, dakle prostore u kojima se odvijao svakodnevni život, kazala je Milica Klaić Tarađija.

udvar 085

 

 

 

 

 

 

Branka Pavić Blažetin

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version