Razgovor vodila: Branka Pavić Blažetin
Državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Zdravka Bušić 4. svibnja boravila je u jednodnevnome službenom posjetu Pečuhu, na poziv generalne konzulice Vesne Haluga. Sastala se s predstavnicima Hrvata u Mađarskoj, posjetila Hrvatski vrtić, osnovnu školu, gimnaziju i učenički dom Miroslav Krleže, Hrvatski dom u Pečuhu, pribivala proslavi Dana hrvatskoga tiska, sastala se s pečuškim gradonačelnikom i predstavnicima Skupštine Baranjske županije te bila na premijeri u pečuškome Hrvatskom kazalištu. Državan tajnica Zdenka Bušić tom je prilikom dala i ekskluzivni intervju za tjednik Hrvata u Mađarskoj, Hrvatski glasnik.
Rezimirajte nam dan bogat sadržajima, programima i razgovorima koji su vođeni! Posjet školi Miroslava Krleže i susret s predstavnicima Hrvata u Mađarskoj, nazočnost obilježavanju Dana hrvatskoga tiska, premijera u Hrvatskom kazalištu.
Izrazito mi je zadovoljstvo zbog drugog posjeta Pečuhu u protekla dva tjedna i prilike da ponovno s vama obilježim zajedničke trenutke hrvatskih kulturnih postignuća na ovim prostorima. Prva je prigoda bilo otvaranje nove zgrade Hrvatskog kazališta, a danas u svečanom ozračju odajemo priznanje utemeljiteljima hrvatske medijske povijesti u Mađarskoj, koji su 1953. i 1978. godine pokrenuli hrvatski radijski i televizijski program te na taj način promijenili sliku medijskoga prostora.
Dan hrvatskoga tiska u Mađarskoj, 2. svibnja, spomen je na dan „samostalnoga hrvatskog novinarstva” na mađarskom prostoru od Gradišća do Bačke, vezan uz objavljivanje prvoga broja Hrvatskoga glasnika. Očuvanje hrvatskog jezika i pisma te kulturnih posebnosti, bitan je čimbenik samobitnosti svakog naroda, a posebice ako je riječ o predstavnicima autohtone hrvatske manjine, kao što je hrvatska manjina u Mađarskoj.
Željela bih iskazati zahvalnost Hrvatskoj državnoj samoupravi na podržavanju inicijative i organiziranju Dana hrvatskoga tiska, kao i Vama osobno, gospođo Pavić Blažetin, na prvom poticaju da se taj dan obilježava. Također, željela bih odati posebno priznanje svim predstavnicima hrvatskih medija u Mađarskoj, koji uz dnevne aktivnosti u arhivima redakcija pomno čuvaju bogato nacionalno pamćenje hrvatske zajednice.
U složenim vremenima, u kakvima danas živimo, novinarstvo je svakako jedno od najzahtjevnijih zanimanja. Želim vam uspješan rad, i budite u svijetu medija i sveopćega djelovanja vođeni upravo etikom služenja domovini, svome hrvatskom rodu i jeziku, što ste ga i dosad tako brižno čuvali.
Također, izrazito mi je zadovoljstvo što sam danas imala priliku posjetiti Hrvatski obrazovni centar „Miroslav Krleža“, koji pokazuje koliko je važno obrazovanje na materinskom jeziku, i to od vrtićke do srednjoškolske dobi. Korijeni ovoga rasadnika odgoja i obrazovanja sežu u daleku 1722. godinu. Ova izuzetno uspješna odgojno-obrazovna ustanova, kao jedna od temeljnih odgojno-obrazovnih vrijednosti, kroz predškolski i školski sustav promiče hrvatski identitet. Međutim, ova odgojno-obrazovna ustanova nije namijenjena samo pripadnicima hrvatske nacionalne manjine, nego i svim zainteresiranima koji su u njoj prepoznali vrlo kvalitetnu i uspješnu instituciju, koja zahvaljujući višejezičnoj i svestranoj pripremi, djeci osigurava kapitalno znanje za njihovu budućnost.
Danas sam imala izrazitu čast i zadovoljstvo sastati se i s predstavnicima Hrvata u Mađarskoj. Razgovori su protekli u vrlo pozitivnom i konstruktivnom ozračju. Dotaknuli smo se tema koje su od važnosti za Hrvate u Mađarskoj, uključujući i posljednju sjednicu Mješovitog odbora za manjine između Hrvatske i Mađarske.
Koje su preporuke za ostvarivanje pred nama iz zapisnika sa sjednice Međuvladina mješovitog odbora za manjine?
Poznato je da je Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zaštiti mađarske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Republici Mađarskoj potpisan 1995. u Osijeku, a na temelju navedenog osnovan je Međuvladin mješoviti odbor za praćenje i provedbu odredbi Sporazuma (MMO), čija je posljednja, 14. sjednica MMO-a održana 6. ožujka 2018. godine u Budimpešti.
Uz ključna manjinska pitanja, koja su bila glavna tema sjednice – pravo na izražavanje, očuvanje i razvijanje nacionalnog, kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta, pravo na održavanje i razvijanje obrazovanja i medija na manjinskom jeziku i pismu te ostvarivanje zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima, posebno je naglašena i važnost razvijanja bolje prometne povezanosti, kao i zajedničkog djelovanja unutar EU.
Od pojedinačnih projekata koja su najviše zaokupljala pozornost tijekom 14. sjednice MMO-a izdvojeno je pitanje dovršetka obnove i otvorenja Hrvatskog kazališta u Pečuhu te početka radova na izgradnji učeničkoga doma Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Osijeku. U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. i 2018. godinu u cijelosti su osigurana sredstva za ovaj veliki projekt u Osijeku, a zahvaljujući uloženim naporima obiju strana, kako Mađarske, tako i Republike Hrvatske, svečanost otvorenja Kazališta održana je 19. travnja ove godine. Jako me veseli što danas svjedočimo i prvoj predstavi u obnovljenome Hrvatskom kazalištu u Pečuhu te nikako nemojmo zaboraviti istaknuti kako je to jedino profesionalno hrvatsko kazalište izvan granica Lijepe Naše.
Gospođo Bušić, koji su prioriteti politike hrvatske vlade u odnosu na manjine u europskim zemljama (dijasporu) na polju jačanja hrvatskog jezika i identiteta?
Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kao koordinacijsko tijelo i nositelj odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, posebnu pažnju poklanja učenju i poučavanju hrvatskog jezika. Na temelju Javnog poziva Središnji državni ured pripadnicima hrvatskoga naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske odobrava za svaku akademsku godinu određen broj stipendija za učenje hrvatskoga jezika u zimskom i/ili ljetnom semestru Tečaja koji provodi Filozofski fakultet u Zagrebu (Croaticum), Filozofski fakultet u Splitu (Centar za hrvatske studije u svijetu) te Filozofski fakultet u Rijeci (Riječka kroatistička škola). Cilj je Programa upoznavanje i njegovanje hrvatske kulture, nacionalnog identiteta, kao i promicanje suradnje i povezanosti Republike Hrvatske s iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima. Istodobno se potiče njihov povratak u Republiku Hrvatsku, a onima koji su se već uselili pomaže se kako bi se mogli lakše uključiti u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj.
Kandidati i potom polaznici navedenog Tečaja hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj dolaze iz različitih zemalja s brojnim hrvatskim iseljeništvom, ali ga pohađaju i pripadnici hrvatske nacionalne manjine, pa tako i iz Mađarske. Za učenje hrvatskoga jezika od 2012. do 2018. dodijeljeno je ukupno 986 naknada/stipendija za 711 polaznika.
U suradnji s Croaticumom – Centrom za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razvijen je Otvoreni e-tečaj hrvatskoga jezika – razina A1, namijenjen prije svega Hrvatima izvan domovine, ali i svim drugim zainteresiranima za učenje hrvatskog jezika.
E-tečaj je besplatan za sve polaznike, sastoji se od 80 jedinica i na Internetu je dostupan od 15. prosinca 2017. Sučelje, upute i podrška dostupni su na engleskom i španjolskom jeziku. Veselimo se što postoji velik interes za ovaj tečaj, dosad bilježimo umalo tisuću posjetitelja iz više od 60 država širom svijeta.
Nadalje, Vlada Republike Hrvatske osnovala je Vijeće za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika, koordinacijsko, savjetodavno i stručno tijelo koje ima zadatak utvrditi ciljeve i dati smjernice za rješavanje brojnih tekućih pitanja vezanih uz provedbu i promicanje učenja i poučavanja hrvatskoga jezika i kulture, posebice među Hrvatima i njihovim brojnim potomcima koji žive izvan Republike Hrvatske. Sastoji se od članova predstavnika nadležnih državnih tijela i institucija te od članova neovisnih stručnjaka odabranih Javnim pozivom. Predsjednik je Vijeća Zvonko Milas, državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Posebno se veselim što su u akademskoj godini 2018./2019. donesene posebne upisne kvote za pripadnike hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva.
Naime, Senat Sveučilišta u Zagrebu, u okviru Odluke o upisnim kvotama za upis studenata u I. godinu preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2018./2019. donio je posebnu upisnu kvotu za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Posebna kvota (217 mjesta) odnosi se na dvije kategorije, na pripadnike hrvatske manjine u europskim državama (u Republici Austriji, Republici Srbiji, Republici Sloveniji, Slovačkoj Republici, Rumunjskoj, Republici Makedoniji, Mađarskoj, Talijanskoj Republici, Crnoj Gori, Češkoj Republici, Republici Kosovo i Republici Bugarskoj) i na Hrvate iseljenike u prekomorskim i europskim državama i njihove potomke.
Koristim se ovom prigodom da pozovem pripadnike naše nacionalne manjine koji žive u Mađarskoj da iskoriste ovu mogućnost, da se prijave i studiraju u Hrvatskoj.
Kakvi su sustavi potpore projektima Hrvata u Mađarskoj putem Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja i ostalih nadležnih ministarstava?
Potpora Republike Hrvatske najvećim dijelom ide preko Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji redovito, svake godine, raspisuje javne natječaje i javne pozive u svrhu ostvarenja financijske potpore za programe i projekte za brojne aktivnosti Hrvata izvan Republike Hrvatske, kojima se omogućuje uspješnije očuvanje i jačanje hrvatskog identiteta i napretka, uspostavljanje, održavanje i promicanje veza te jačanje obostrane suradnje u kulturnom, obrazovnom, znanstvenom, zdravstvenom, gospodarskom, sportskom i drugim područjima. Slijedom toga, hrvatskoj nacionalnoj manjini u Mađarskoj Republika Hrvatska pruža financijsku potporu putem sljedećih programa: Program financijske potpore za udruge i organizacije hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država (Od 2012. do 2018. godine hrvatskoj nacionalnoj manjini u Mađarskoj iz ovoga programa izdvojeno je sveukupno 2 645 000 kuna.)
Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske (Ured je do sada za hrvatsku manjinu u Mađarskoj putem ovoga programa dodijelio 243 000 kuna.) Zatim, na temelju dodatnih odluka o dodjeli posebnih sredstava, Ured je od svog osnutka za Hrvate u Mađarskoj izdvojio 2 624 700 kuna; sredstva su prije svega bila namijenjena za uređenje dvorišta za odmor i sport Hrvatskog vrtića, osnovne škole, gimnazije i učeničkog doma „Miroslav Krleža” u Pečuhu te za projekt obnove i dogradnje dječjeg vrtića, osnovne škole i učeničkog doma u Santovu, a dio se odnosio i na ljetovanje hrvatske djece iz Mađarske u Vlašićima na otoku Pagu.
Učenici i studenti na raspolaganju imaju i ranije spomenuti Program učenja hrvatskog jezika te Program stipendiranja za učenike i studente – pripadnike hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, za koje se nadamo da će ih naši mladi sunarodnjaci iz Mađarske ubuduće više koristiti.
U kontekstu potpore Hrvatima u Mađarskoj, važno je spomenuti i Sporazum između hrvatske i mađarske vlade o zaštiti manjina, prema kojemu Republika Hrvatska pomaže mađarsku manjinu u Republici Hrvatskoj, a Mađarska hrvatsku manjinu u Mađarskoj. To jako dobro funkcionira. Hrvatska na svim razinama (općine, gradovi, županije, ministarstva) pomaže rad mađarske manjine u Hrvatskoj, tako npr. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u cijelosti pokriva troškove Obrazovnog centra Mađara u Republici Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske u cijelosti će pokriti trošak izgradnje učeničkog doma.
Također, važno je ukazati i na aktivnu potporu projektima Hrvata u Mađarskoj kroz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, posebice kroz Veleposlanstvo i Generalni konzulat, tako i Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja, te ostalih nadležnih ministarstava.
Naime, i svojim sudjelovanjem na ovoj manifestaciji Ministarstvo vanjskih i europskih poslova jasno pokazuje da podržava i potiče aktivnosti hrvatske manjine u Mađarskoj.
