Nemamo razloga biti zadovoljni jer je do danas na popis hrvatskih birača registrirano upola, ili još manje pripadnika hrvatske zajednice nego što bismo mogli očekivati, čime bismo mogli biti zadovoljni. Jer izbori nisu samo mogućnost, nego i obveza svih pripadnika hrvatske zajednice, a njihova uspješnost i rezultat ovise o registraciji na popis hrvatskih birača. Njome se dokazuje svijest o nacionalnoj pripadnosti, ali i potvrđuje naša građanska i narodnosna dužnost.
Stoga je zajednička zadaća svih krovnih i mjesnih političkih tijela, članova hrvatskih udruga i samouprava, ali i svih pripadnika hrvatske zajednice da se pozovu na registraciju, odnosno odazovu registraciji. No nije važna samo registracija, nego i izlazak na izbore. O tome će ovisiti, prije svega, legitimnost izabranih tijela na mjesnoj, županijskoj i državnoj razini. Na taj će način hrvatska zajednica dokazati i potvrditi svoju političku zrelost, postaviti temelje za predstavljanje i zastupanje svojih političkih interesa. Uskoro polazi posljednji vlak za registraciju, koja se može obaviti do raspisivanja jesenskih izbora. Osim toga o broju registriranih ovisi broj zastupnika na svim razinama, posebno na mjesnoj gdje se s manje od sto registriranih bira tri, a s više od toga četiri zastupnika, te državnoj gdje se u Skupštinu u slučaju manje od deset tisuća bira petnaest, a s više od toga dvadeset i jedan zastupnik. Podaci neobvezatnog i anonimnog popisa pučanstva nisu pravi pokazatelj, oni se moraju potvrditi registracijom s imenom i prezimenom uza zajamčenu tajnost. Iako je broj pripadnika hrvatske narodnosti na posljednjem popisu pučanstva s 25 730 (2001. g.) porastao na 26 774, što je samo 1044 osoba više, a podaci uključuju cjelokupno pučanstvo, i one mlađe od 17 odnosno 18 godina, dakle i maloljetne bez biračkoga prava. Međutim kao uvjet za raspisivanje izbora za mjesne narodnosne samouprave uzima se samo broj onih koji su se izjasnili prema nacionalnoj pripadnosti, a ne i oni koji su označili samo materinski jezik, ili uporabu jezika u obiteljskom, prijateljskom krugu. Kako je ovih dana objavljeno, u 135 «hrvatskih» naselja ostvaren je uvjet za raspisivanje izbora za mjesne hrvatske samouprave, što je minimalno bolji rezultat nego prije četiri godine. K tome dodajmo da je izmjenom zakona uvjet raspisivanja izbora za mjesne narodnosne samouprave s prijašnjih 30 pripadnika smanjen na 25. Prema statistici izbornog povjerenstva od 28. svibnja, na biračkom popisu za jesenske izbore ima tek 4186 Hrvata, što je više nego poražavajuće. Tim više ako uzmemo u obzir da je u samo 11 naših brojčano «najjačih» naselja (Budimpešta, Pečuh, Koljnof, Petrovo Selo, Serdahel, Baja, Martinci, Mohač, Dušnok, Sumarton i Kerestur) 9579 Hrvata. Naime prema narodnosti izjasnio se tek 21 031 Hrvat, od toga je negdje 4-5 tisuća ispod 18 godina, dakle maloljetnika koji su bez prava glasa. Možemo zaključiti da se od mogućih oko 16.000 registrirala samo četvrtina birača, što je ispod svih očekivanja. Prije četiri godine bilo je 11.571 registriranih, a izbori za mjesne hrvatske samouprave raspisani su u 128 naselja. Posljednji vlak za registraciju uskoro polazi, stoga se što prije odazovimo registraciji da ponovimo rezultat otprije četiri godine, ili barem prijeđemo brojku od deset tisuća koja nam daje legitimnost koju po svemu zavređujemo kao brojčano treća narodnosna zajednica u Mađarskoj.
S. B.
