Hrvatski državljani s pravom glasa birali su opet na prijevremenim izborima održanim 11. rujna. Ni godinu dana poslije redovitih izbora, prijevremeni. Jedna neuspješna koalicija raspala se u svibnja, ni šest mjeseci pošto je oformljena vlada. Ostala je tehnička vlada i prijevremeni izbori. Teško je pratiti što se sve događa, i čovjeku i nehotice dosade izborne i druge političke trakavice i priče, uz koje izgleda (potrošačima medija) da je sve drugo manje važno, ako ne i nevažno.
HDZ je osvojio 61 mandat, Narodna koalicija 54, Most 13, Živi zid osam, IDS/PGS/RI tri, Bandić Milan 365 dva, a po jedan mandat HDSSB i nezavisna lista Željka Glasnovića. Uz 143 zastupnika tu je i osam zastupnika manjina, i tako dolazimo do konačnoga broja od 151 zastupnika u Hrvatskome saboru. Izbori u Hrvatskoj pokazali su koliko je važno tko će sjediti u saborskim klupama od pripadnika manjina. Očiti je primjer mađarska manjina, gdje su se vodile žestoke prijevremene, izborne i poslijeizborne „borbe“. Svaki je glas navodno, kako pišu mediji, zlata vrijedio. A da uistinu vrijedi, pokazuje i tjedan poslije izbora, kada osam manjinskih glasova itekako dobro dolaze budućoj vladi, kao čimbenik njezine stabilnosti. Za formiranje većine, HDZ-u potrebno je 75 glasova. Sve je izglednije da će HDZ i Most biti najprirodniji koalicijski partneri. Za stabilnu vladu treba oko 80 i nešto mandata, a krajnje je vrijeme da nju Hrvatska dobije. Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ističe da će nova hrvatska vlada biti stabilna i europska, te da će HDZ tražiti partnere koji su mu svjetonazorski bliski. Na izbore je izašlo 53 % hrvatskih državljana s pravom glasa.
Branka Pavić Blažetin
