OBILJEŽENA 200. OBLJETNICA ROĐENJA PREPORODITELJA BAČKIH HRVATA
U suorganizaciji hrvatskih ustanova iz Vojvodine, Hrvatske i Mađarske – Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović”, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, Filozofskog fakulteta u Osijeku i Zagrebu te Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu – a pod pokroviteljstvom Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Republici Srbiji i Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, uz brojne podupiratelje, od 19. do 21. lipnja u Subotici i Kalači održani su Dani biskupa Ivana Antunovića.
SUBOTICA
Povodom obilježavanja 200. obljetnice rođenja preporoditelja bačkih Hrvata, 19. lipnja u Gradskome muzeju u Subotici, u nazočnosti brojnih uzvanika, među njima đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, nasljednika Antunovićeva suvremenika i prijatelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, te subotičkog biskupa Ivana Penzeša, okupljenima se obratio predsjednik Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović”.
Izložbu pod naslovom „Život da mi bude Krist” iz zalihe Kalačke nadbiskupije otvorio je kalačko-kečkemetski nadbiskup dr. Balázs Bábel.
Između ostalog on je istaknuo kako je Katolička Crkva nadnacionalna, ona nastoji poštivati svaki narod, što je vječna zadaća i cilj. U tom duhu prihvatio je poziv i otvorenje izložbe. Kako reče, veličina biskupa Antunovića ogleda se u apostolskom pozivu kako je u duhu evanđelja radio na očuvanju vjerske i nacionalne samobitnosti svog naroda. Njegov rad može poslužiti uzorom svakom katoličkom vjerniku, svojim radom posebno je zadužio bačke Hrvate.
Nakon otvorenja prigodne izložbe, u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici održana je svečana akademija, ujedno i otvorenje Međunarodnoga znanstvenog skupa na temu „Ivan Antunović – narodni preporoditelj Hrvata u Ugarskoj“. Svečanost su uljepšali orkestar Subotičke tamburaške škole, a plenarna izlaganja održali prof. dr. sc. Vladimir Dugalić „Kršćanska vjera – ishodište i nadahnuće Antunovićeva života i rada. Analiza poimanja i sadržaja kršćanske vjere u djelu Bog s’ čoviekom na zemlji kao hermeneutički ključ za razumijevanje antropološko-kristoloških te teološko-eklezioloških postavaka Antunovićeve teološke misli te kulturno-preporodnog i pastoralnog djelovanja” i doc. dr. sc. Dinko Šokčević „Biskup Ivan Antunović i mađarska nacionalna-integracijska ideologija”. Tom je prigodom predstavljen i Antunovićev roman Posliednji Gizdarev tiskan u sunakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, koji je za tisak priredio prof. dr. sc. Petar Vuković. Budući da priređivač zbog bolesti nije mogao nazočiti, pročitano je njegovo izlaganje „Rukopis romana Posliednji Gizdarev Ivana Antunovića”, među njima i dr. Dinka Šokčevića iz Mađarske.
U subotu, 20. lipnja, u Pastoralnom centru „Augustinianum“ održan je znanstveni skup u nekoliko sekcija na kojem je svoja izlaganja izložilo 35 sudionika iz Vojvodine, Hrvatske i Mađarske, u nekoliko kategorija: Ivan Antunović i narodni preporod; Ivan Antunović – zasadi teologije; Jezik u Antunovića i interpretacija književnoga djela; Pristupi Antunovićevoj periodici; Antunović – identitetska pitanja i baštinski nanosi; Život i djelo Ivana Antunovića – građa, obradba i instrumentalizacija. Osim brojnih drugih sudionika, izlaganja o životu i djelu biskupa Antunovića održali su ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj dr. Stjepan Blažetin i znanstveni novak Silvestar Balić. Izlaganje je održala i voditeljica prisičkoga Muzeja sakralne umjetnosti Bernadeta Zadrović. Nakon plenarne sjednice, za sudionike je organiziran i posjet Tavankutu.
KALAČA
U okviru završnog dana, 21. lipnja, održana je i svečanost u Kalači gdje je biskup Antunović živio i radio do svoje smrti. Nakon dolaska skupine subotičkih Hrvata organiziran je posjet nadbiskupijskoj knjižnici i riznici. Nakon pozdravnih riječi predsjednika Hrvatske samouprave grada Kalače Ladislava Saboa, u predvorju Gradskog kazališta, u autorovoj nazočnosti svečano je otvorena izložba fotografija „Zbogom, bili salaši” koju je otvorio Mišo Hepp, glasnogovornik Hrvata u Mađarskoj u Mađarskom parlamentu. Nakon toga u nadbiskupijskoj riznici održana je svečana akademija u organizaciji Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj. Uz pozdravne riječi ravnatelja Znanstvenog zavoda Stjepana Blažetina i nazočnih uzvanika, izlaganja o biskupu Antunoviću održali su dr. Andrija Anišić iz Subotice i Silvestar Balić iz Pečuha. U okviru svečane akademije prikazan je i do sada neobjavljeni roman Ivana Antunovića pod naslovom Posljednji Gizdarev.
Već po običaju, svečanost u čast biskupa Antunovića uveličana je misnim slavljem koje je u župnoj crkvi svetog Josipa predvodio mons. Stjepan Beretić, župnik subotičke prvostolnice svete Terezije, a s njime suslužili subotički svećenici i župnici bačkih Hrvata, među njima i santovački župnik Imre Polyák, biskupski vikar za narodnosti. Misu, kao i svake godine, uljepšao je Crkveni pjevački zbor iz Santova pod vodstvom župnog kantora Zsolta Siroka.
Uslijedilo je polaganje vijenaca na spomen-ploču Ivana Antunovića u negdašnjoj kanoničkoj kuriji, danas nadbiskupijskoj riznici, koje je uljepšano pjevanjem domaćih zborova, muškoga pjevačkog zbora „Dobri prijatelji” i Ženskoga pjevačkog zbora „Ružice”.
U prigodnome kulturnom programu, održanom u dvorištu Katoličke srednje škole „Pál Tomori” na otvorenoj pozornici nastupili su bajski KUD «Bunjevačka zlatna grana», dušnočki Plesni ansambl «Biseri», te orkestri «Čabar» iz Baje i «Zabavna industrija» iz Dušnoka.
Druženje je završeno uz dobru kapljicu vina i Orkestar «Čabar», a na ispraćaju gostiju zapjevali su se i bećarci.
Danima biskupa Ivana Antunovića u povodu 200. obljetnice njegova rođenja, uz bogat duhovni, kulturni i znanstveni sadržaj, ostvarena je uzorna prekogranična suradnja hrvatskih kulturnih, crkvenih i znanstvenih ustanova, ali i krovnih političkih tijela – Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Srbiji, Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. K tome dodajmo da se i ovom priredbom pokazala potreba za prekograničnom suradnjom i povezivanjem hrvatske zajednice, ali i za jačanjem hrvatske nacionalne svijesti kroz kulturu i suživot s većinskim narodom, a sve to u znaku preporoditeljske misli i djelatnosti biskupa Ivana Antunovića koji se borio za ravnopravnost podunavskih Hrvata na svim razinama, posebno vjerskoj, kulturnoj, jezičnoj i političkoj.
S. B.