Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj utemeljila je Hrvatska državna samouprava 2004. godine. U roku od 11 godina Zavod je organizirao niz priredaba, izdao 17 naslova i izgradio suradnje s brojnim hrvatskim partnerskim ustanovama u Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji itd. Sažimajući spomenuto Zavodovo razdoblje, Hrvatska matica iseljenika u Zagrebu 17. studenoga 2015. godine organizirala je kolokvij na kojem su sudjelovali ravnatelj HMI mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu dr. sc. Dinko Šokčević, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, te prvi i aktualni ravnatelj Zavoda dr. sc. Ernest Barić i dr. sc. Stjepan Blažetin.
Tijekom susreta posebno je istaknuta Zavodova nakladnička djelatnost koja donosi radove iz područja jezikoslovne kroatistike, dodirnog jezikoslovlja, etnologije, povijesti, književnosti, zavičajne leksikologije te djela o prožimanju leksikologije i leksikografije. Prva knjiga u tom nizu pod naslovom „Iz hrvatske baštine u Mađarskoj“ objavljena je 2005. godine kao prva knjiga u nizu „Biblioteka Nova“. Taj niz i danas postoji, zadnja je knjiga u tome slijedu monografija Erike Rac o govorima pomurskih Hrvata, a u međuvremenu objavljeni su radovi raznih istraživača, stručnjaka s kojima Zavod surađuje i s kojima se želi popuniti
nedostatak informacija u mnogim područjima života Hrvata u Mađarskoj. Osim niza „Biblioteka Nova“, u Zavodovoj nakladničkoj djelatnosti važnu ulogu imaju zbornici radova koji se izdaju nakon međunarodnih skupova u Pečuhu i u kojima su objavljeni kroatistički radovi, među njima mnogi koji se bave Hrvatima u Mađarskoj.
O važnosti hrvatske znanstvene ustanove u Mađarskoj, o ulozi Odsjeka za kroatistiku Sveučilišta u Pečuhu u utemeljenju Zavoda i povezanosti s mađarskim kulturnim prostorom govorio je ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu dr. sc. Dinko Šokčević. Povezanost Zavoda s maticom, posebice sa Zagrebom i HMI aktivna je od početaka, o tome svjedoče brojna predstavljanja djelatnosti i nakladništva, od kojih bismo istaknuli predstavljanje na 36. Interliberu u Zagrebu gdje je u sklopu nakladništva hrvatskih manjina posebno predstavljena i Zavodova djelatnost.
U zadnjih nekoliko godina nastao je snažni kulturni i znanstveni dijalog između hrvatske zajednice u Mađarskoj i Srbiji što je plod dobre suradnje Zavoda iz Pečuha i Zavoda zakulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Ravantelj vojvođanskog Zavoda Tomislav Žigmanov istaknuo je važnost dijaloga između hrvatskih ogranaka udaljenih od matice. Ova suradnja zbog sličnog položaja dviju zajednica produktivno utječe na kulturni i znanstveni život Hrvata na spomenutim prostorima te omogućuje jače oblikovanje potreba prema matičnoj domovini Hrvatskoj.
Prvi ravnatelj pečuškog Zavoda Ernest Barić spomenuo se svih onih izazova koji su pratili pokretanje te ustanove i govorio je o prvim godinama rada, o ciljevima i zadatcima koji su motivirali suradnike Zavoda da u svome poslu budu uporni. O nastavku zacrtanih planova govorio je sadašnji ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, Stjepan Blažetin, koji je na čelu te ustanove od 2010. godine. U ovome razdoblju Zavod se odlučno okreće izdavanju knjiga s različitom tematikom: zbornici, zbirke pjesama, monografije itd. Organizira predstavljanja izdanja, spomen-sjednice, književne tribine, kolokvije, znanstvene skupove diljem Mađarske i u susjednim državama u suradnji s partnerskim ustanovama. Suorganizator je možda najvećega kroatističkog skupa koji se dvogodišnje održava u Pečuhu i okuplja najistaknutije kroatiste iz Republike Hrvatske, Mađarske i drugih susjednih zemalja, ali usporedno obavlja kulturnu i znanstvenu djelatnost i potiče hrvatske sadržaje u svim mađarskim regijama, u svim naseljima gdje žive Hrvati.
Uz pomoć Silvestra Balića, Zavodova suradnika, predstavljena je dvojezična mrežna stranica www.mhti.hu koja donosi informacije o djelatnosti ustanove s vijestima, fotogalerijama, izdanjima itd. Nazočnosti na mrežnim stranicama od 2010. posvećuje se posebna pozornost kao novomu komunikacijskom kanalu putem kojega se može doći do šire i mlađe publike. Iskoristivši mogućnosti ovoga medija, planira se digitalizacija i objava prvenstveno Zavodovih izdanja, a poslije i nekih drugih, teže dostupnih kapitalnih djela za Hrvate u Mađarskoj.
Govoreći o budućim planovima, ravanatelj Zavoda Stjepan Blažetin najavio je projekt Leksikona Hrvata u Mađarskoj koji je najveći i najvažniji dosadašnji znanstveni projekt ne samo Zavoda nego i hrvatske zajednice u Mađarskoj. Održan je prvi, inicijalni sastanak budućeg uredništva čiji je zadatak određivanje glavnih smjernica kojima će se uređivači leksikona voditi tijekom rada. Izlazak tiskanog leksikona nije konkretno određen, međutim, da se ne bi čekalo više godina,
planira se objava rezultata na mrežnim stranicama usporedno s obradbom pojedinih natuknica.
Silvester Balić