Znanstveni kolokvij Srednjoeuropski književni dijalozi (kulture, jezici i književnosti u kontaktu) održan je u Dubrovniku u organizaciji počasnog konzulata Mađarske u Hrvatskoj, Dubrovnik u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i Zakladom Caboga Stiftung u prostoru Ljetnikovca Bunić Kaboga od 13. do 16. travnja. Kolokviju je nazočila i Branka Pavić Blažetin, glavna urednica Medijskog centra Croatica, koja je održala predavanje «Dvadeset i pet godina samostalnog tjednika Hrvata u Mađarskoj».
Kroz komparatističke rasprave propitivao se položaj hrvatske književnosti u srednjoeuropskom i mediteranskom kontekstu i u književnim dijalozima uspostavljati relacije hrvatske i drugih književnosti kroz društveno-povijesni pregled. Vrednovala se hrvatska, posebice dubrovačka književnost, s motrišta raznolikih kulturnih, društvenih, povijesnih i političkih utjecaja kojima je tijekom povijesti bila izložena, raščlanjivali povijesni i književni tjekovi u višekulturalnim dodirima i prožimanjima. Sudionici i gosti bili su istaknuti sveučilišni nastavnici, povjesničari i teoretičari jezika i književnosti, novinari i urednici iz Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovenije i Češke.
Uime zaklade Caboga Stiftung nazočne je pozdravila Nikolina Vicelić, pa Pavo Jančić iz Odjela Grada Dubrovnika za kulturu i baštinu. Posebno je zahvalio dr. sc. Katji Bakija za organiziranje vrijednoga znanstvenog događaja ističući pri tome kako se Katja Bakija koristi svim svojim kapacitetima, znanjem i međunarodnim iskustvima kako bi dovela u grad ugledne stručnjake. Skup je pozdravila i prorektorica Sveučilišta u Dubrovniku izv. prof. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž ističući kako ovakvi napori kreću prema polju boljeg razvoja humanističkih znanosti na Sveučilištu u Dubrovniku, što je započelo otvaranjem Studija Povijest Jadrana i Mediterana, čija je predsjednica Stručnog vijeća upravo gđa Bakija. Mađarska počasna konzulica u Dubrovniku i docentica Sveučilišta u Dubrovniku, Katja Bakija, izrazila je zadovoljstvo ovim skupom: Jako sam sretna da se u prostoru Bunić Kaboga ljetnikovca možemo baviti temama o kojima smo raspravljali na skupovima od Pečuha do Praga, Zagreba pa Dubrovnika. Drago mi je da smo danas tu. Pozdravila je sve nazočne s posebnim osvrtom na studente, te dodala kako nas je ovdje okupilo iščitavanje svega onoga o čemu godinama raspravljamo, kultura i filozofski kontakti. Uvjerena sam da dijalog jest i mora biti nešto što se mora naći u struci, znanosti, ali i svakodnevnom životu. Dakle, moramo razgovarati – istaknula je Bakija. Svečano otvaranje skupa vodila je Suzi Sokol koja je pjevala i uglazbljenu dubrovačku riječ, uz glasovirsku pratnju Joška Boškovića.
Od predavača iz Mađarske skupu su pribivali Stjepan Blažetin, pročelnik Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu i ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, s plenarnim predavanjem na temu «Hrvatski književnopovijesni diskurz i književnost Hrvata izvan Hrvatske», te Dinko Šokčević, predstojnik s Mađarskog instituta u Zagrebu, na temu «Slike iz prošlosti hrvatsko-mađarskih kulturnih veza».
Predavanja su održali profesor Marko Jesenšek sa Sveučilišta u Mariboru na temu «Slovensko-hrvatski jezični kontakti u panonskom prostoru do sredine 19. stoljeća (na primjeru crkvene književnosti)», Alenka Jensterle-Doležal s Karlovog sveučilišta u Pragu: «Dramski opus Ive Vojnovića i Ivana Cankara u češkoj kulturi početkom 20. stoljeća». O «Jeziku Antuna Paska Kazalija u kontekstu jezika hrvatske književnosti 19. stoljeća» izlagala je Sanja Vulić sa Sveučilišta u Zagrebu. «O povijesnim dramama Dubrovčanina Matije Bana» izlagala je Irena Arsić s Univerziteta u Nišu. «Dvadeset i pet godina samostalnog tjednika Hrvata u Mađarskoj» bio je naslov izlaganja Branke Blažetin iz Medijskog centra Croatica u Budimpešti. «Mađarske teme u hrvatskim feljtonima riječkoga književnika Ive Grohovca-Dovičića» bio je naslov izlaganja Irvina Lukežića sa Sveučilišta u Rijeci, a Katja Bakija sa Sveučilišta u Dubrovniku izlagala je na temu «Niko Veliki Pucić, prvi urednik godišnjaka „Dubrovnik. Zabavnik narodne štionice dubrovačke za godinu 1867».
Sudionici skupa upoznali su se sa Sveučilištem u Dubrovniku, posjetili Odjel za komunikologiju gdje ih je primio njegov voditelj Đorđe Obradović. Upoznali se s radom studentskog radija UNIDU gdje je glavna urednica Medijskog centra Croatica uživo govorila o Centru, a upoznali su i rad UNIDU internetske TV. Posjetili su Konavle i Sokol, grad o kojem je govorio tajnikDruštvaprijatelja dubrovačkestarineNiko Kapetanić. Sokol grad iliSokol-kula, utvrda je u mjestu Dunavama u Konavlima. Prvi je sačuvani pisani spomen utvrde iz 1391. godine. Posjetili su i AR ATELIER umjetnički obrt, gdje se kroz radionice oslikavanja svile, keramike te tradicijske radionicekonavoskogveza proizvodi niz uporabnih i ukrasnih predmeta pod vodstvom akademske slikarice Antonije Rusković Radonić koja im je dočarala tradicionalnu proizvodnju svile s pomoću dudovog svilca. Nije izostalo ni druženje te razgledavanje grada Dubrovnika.
Branka Pavić Blažetin