Na Prviću, romantičnome otočiću (površine 2,5 km² s 450 stanovnika) najbližem vodičkom kopnu, nalaze se dva tipična dalmatinska ribarska naselja: Šepurine i Prvić Luka, oba snažno obilježena tragom Fausta Vrančića, velikoga hrvatskoga znanstvenika, polihistora, literata, izumitelja, biskupa i diplomata. Zbog toga je otok poznat pod nazivom «Faustov otok». I dok je u Šepurini, u ljetnikovcu obitelji Draganić-Vrančić Faust proveo najsretnije dane svoga djetinjstva, u Prvić Luci u župnoj crkvici Sv. Marije od Milosti pokopan je po vlastitoj želji.
U neposrednoj blizini crkve podignut je Memorijalni centar posvećen svestranom duhu i djelima Fausta Vrančića, otvoren 2012. Multimedijalan centar s vanjskim amfiteatrom kao ljetnom pozornicom, polivalentnom dvoranom, suvenirnicom te izumima Fausta Vrančića od kojih su neki u prirodnim veličinama. Otok je posebno privlačan brojnim posjetiteljima i mjesto idealno za kulturni turizam.
Zbog bogatstva svojih kulturno-povijesnih znamenitosti, bogate povijesti i prirodnih ljepota oba su naselja na otoku zaštićena od Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao nacionalna kulturna baština.Osim nekoliko traktorčića i jednog vatrogasnog vozila, na otoku nema automobila, a veza s kopnom održava se brodom koji u samo nekoliko munuta vožnje povezuje mirni otok s Vodicama i Šibenikom.
Otok je naseljen još u antičko doba. U srednjem vijeku služio je šibenskim plemićkim obiteljima, prema zapisima Jurje Šižgorića, kao zaklon od kuge. Šibenski plemići uzimaju u zakup zemlju na Prviću i daju ih na obradu težacima, što potiče veće naseljavanje otoka. Veće naseljavanje započinje u 15. stoljeću bijegom stanovnika iz Srime i Vodica od Turaka, a u 16. stoljeću postaju pomodno odredište šibenskih velikaša i plemića. Ovdje imućni Šibenčani grade svoje vile i ljetnikovce, među kojima je i ljetnikovac poznate obitelj Vrančić.
U Prvić Luci franjevci trećoreci glagoljaši stižu u drugoj polovici XV. stoljeća te osnivaju samostan s crkvom Gospe od Milosti. Dvadesetih godina prošlog stoljeća Prvić je bio najgušće naseljeni hrvatski otok. On je i danas jedini iz kategorije malih otoka (manjih od 15 km²) koji ima dva naselja.
Na otoku se nalaze četiri crkve. Manja crkvica u samom središtu Šepurina, posvećena Sv. Jeleni Križarici, izgrađena i posvećena u 17. stoljeću, poznata je po drvenom oltaru Sv. Roka, bogato ukrašenom baroknim ornamentima. Nedaleko od nje nalazi se veća crkva koja potječe iz konca 19. stoljeća i posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije. U Prvić Luci nalazi se crkvica Gospina porođenja izgrađena u 15. stoljeću, koju je podigla šibenska obitelj Ambrozović. U središtu Prvić Luke nalazi se crkva Sv. Marije ili Gospe od Milosti sa samostanom, koju su sagradili franjevci trećoreci («fratri glagoljaši») u 15. stoljeću. Crkvu krasi pet baroknih oltara i visoki zvonik od bijelog kamena sagrađen potkraj 19. stoljeća. Samostan je više puta pregrađivan, a potpuno je obnovljen nakon velikog požara 1884. godine. Samostan je preuređen za ljetovanje mladih, s nekoliko posebnih pansiona, s velikim vrtom, terasom i športskim igralištem.