Hrvatski kao nasljedni jezik
U organizaciji Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, u Zagrebu je od 25. do 27. travnja 2014. održan XXVIII. međunarodni znanstveni skuppod naslovomVišejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja koji je okupio zavidan broj (stotinjak) najuglednijih znanstvenika spomenute teme iz Hrvatske, Europe i svijeta. Suvremeni integracijski tijekovi, mobilnost, komunikacije i učenje stranih jezika učinili su višejezičnost jednim od glavnih obilježja današnjega svijeta. Višejezičnost je odabrana za temu XXVIII. savjetovanja HDPL-a zbog svoje aktualnosti i sveobuhvatnosti te s namjerom da okupi primijenjene jezikoslovce i uključi ih u raspravu o višejezičnosti (pod kojom podrazumijevamo i dvojezičnost) kao psiholingvističkoj, sociolingvističkoj i glotodidaktičkoj pojavi. Izlagalo se po ovim tematskim cjelinama:
1. višejezičnost i ovladavanje inim jezikom (psiholingvistički pogled na višejezičnost); 2. višejezičnost i poučavanje inoga jezika (glotodidaktički pogled na višejezičnost); 3. višejezičnost i jezično procesiranje (razmatranja u okviru pokusne psiholingvistike i neurolingvistike); 4. višejezičnost, kultura i društvo (sociolingvistički pogled: višejezičnost u društvenim zajednicama, jezici u kontaktu, jezična raznolikost, okomita i vodoravna višejezičnost, višejezičnost u suodnosu dijalekta i standardnoga jezika, nasljedni jezici, stavovi i stereotipi prema višejezičnosti); 5. višejezičnost i jezična politika (višejezičnost kao pravna i politička činjenica, unutarnja i vanjska višejezičnost, regionalni jezici u odnosu prema standardnima i nacionalnima, manjinski jezici u odnosu prema većinskom, višejezičnost i obrazovni sustav); 6. višejezičnost i prevođenje (razmatranja u okviru znanosti o prevođenju). Skup je održan na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao zanimljivost skupa navodimo činjenicu kako je na njemu imala izlaganje Hrvatica iz pomurskog Fićehaza, sa svježom diplomom zagrebačkoga Sveučilišta, magistra poduke hrvatskog jezika i književnosti i magistra njemačkog jezika i književnosti, Dora Vuk.
Ona je izlagala u suautorstvu s profesoricom Zrinkom Jelaskom u tematskom krugu Hrvatski kao nasljedni jezik, naslova: Nasljedni govornici i njihov hrvatski jezik – utjecaj jezične povijesti na pisanu proizvodnju.
U organizaciji Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, u Zagrebu je od 25. do 27. travnja 2014. održan XXVIII. međunarodni znanstveni skuppod naslovomVišejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja koji je okupio zavidan broj (stotinjak) najuglednijih znanstvenika spomenute teme iz Hrvatske, Europe i svijeta. Suvremeni integracijski tijekovi, mobilnost, komunikacije i učenje stranih jezika učinili su višejezičnost jednim od glavnih obilježja današnjega svijeta. Višejezičnost je odabrana za temu XXVIII. savjetovanja HDPL-a zbog svoje aktualnosti i sveobuhvatnosti te s namjerom da okupi primijenjene jezikoslovce i uključi ih u raspravu o višejezičnosti (pod kojom podrazumijevamo i dvojezičnost) kao psiholingvističkoj, sociolingvističkoj i glotodidaktičkoj pojavi. Izlagalo se po ovim tematskim cjelinama:
1. višejezičnost i ovladavanje inim jezikom (psiholingvistički pogled na višejezičnost); 2. višejezičnost i poučavanje inoga jezika (glotodidaktički pogled na višejezičnost); 3. višejezičnost i jezično procesiranje (razmatranja u okviru pokusne psiholingvistike i neurolingvistike); 4. višejezičnost, kultura i društvo (sociolingvistički pogled: višejezičnost u društvenim zajednicama, jezici u kontaktu, jezična raznolikost, okomita i vodoravna višejezičnost, višejezičnost u suodnosu dijalekta i standardnoga jezika, nasljedni jezici, stavovi i stereotipi prema višejezičnosti); 5. višejezičnost i jezična politika (višejezičnost kao pravna i politička činjenica, unutarnja i vanjska višejezičnost, regionalni jezici u odnosu prema standardnima i nacionalnima, manjinski jezici u odnosu prema većinskom, višejezičnost i obrazovni sustav); 6. višejezičnost i prevođenje (razmatranja u okviru znanosti o prevođenju). Skup je održan na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao zanimljivost skupa navodimo činjenicu kako je na njemu imala izlaganje Hrvatica iz pomurskog Fićehaza, sa svježom diplomom zagrebačkoga Sveučilišta, magistra poduke hrvatskog jezika i književnosti i magistra njemačkog jezika i književnosti, Dora Vuk.
Ona je izlagala u suautorstvu s profesoricom Zrinkom Jelaskom u tematskom krugu Hrvatski kao nasljedni jezik, naslova: Nasljedni govornici i njihov hrvatski jezik – utjecaj jezične povijesti na pisanu proizvodnju.
