U galerijskom prostoru velebnoga zdanja Pesti Vigadóa 17. travnja otvorena je reprezentativna izložba „Velikani hrvatske umjetnosti 20. stoljeća“, remek-djela građe Galerije starih i novih majstora Gradskog muzeja u Varaždinu. Na otvorenju su pribivali veleposlanik Republike Hrvatske u Budimpešti Gordan Grlić Radman, državni tajnik Ministarstva ljudskih resursa Bence Rétvári, parlamentarni glasnogovornik Hrvata u Mađarskoj Mišo Hepp, potpredsjednik Mađarske akademije umjetnosti Marcell Jankovics, ravnatelj varaždinskoga Gradskog muzeja Miran Bojanić Morandini, glavna kustosica Galerije Vigadó Tünde Mendelényi, predstavnici diplomatskih zborova u mađarskome glavnom gradu te mađarska i hrvatska publika.
„U ovom trenutku Varaždin je prijestolnica Hrvatske, kroz njega se u Mađarskoj predstavlja hrvatska umjetnost“ – istaknuo je hrvatski veleposlanik Grlić Radman, te dodao kako unatoč tomu što je rijeka Drava ujedno i jezična državna granica, nikada nije bila oštra kulturološka podijeljenost između Hrvatske i Mađarske. Dapače, dva jezika i dvije kulture pridonijele su pripadnosti dvaju naroda da budu sastavnicom velike srednjoeuropske obitelji. Državni tajnik Rétvári naglasio je kako je hrvatska kultura jedna od najstarijih državnih kultura. U tisućuljetnoj prošlosti mađarska i hrvatska kultura uzajamno su utjecale jedna na drugu te su istodobno razne struje djelovale na dva naroda. „Nadam se kako će ubuduće sve više mađarskih izložaba biti u susjednim država te mnoge susjedne države će se predstaviti u Budimpešti“ – naglasio je državni tajnik Rétvári.
Izložba obuhvaća 40 slika i 15 skulptura hrvatskih majstora, koje varaždinski Gradski muzej ima u vlasništvu. Riječ je o poznatim imenima likovne umjetnosti poput Vlahe Bukovca, Otona Ivekovića, Ljube Babića, Vladimira Becića, Miljenka Stančića, Ive Režeka, Borisa Švaljeka, Nenada Opačića, pa do Vatroslava Kuliša koji radi i u 21. stoljeću, te drugih. Posrijedi su umjetnici koji su svoje slikarske vještine stekli po gradovima, europskim kulturnim središtima poput Pariza, Beča, Münchena, Venecije, Rima, te, ne u posljednjem redu, Budimpešte (Ferdinand Kulmer i Vladimir Filakovac, Vlaho Bukovac izlaže na Milenijskoj izložbi u Budimpešti). Po slikarskoj tehnici zastupljeni su ulje na platnu, ulje na dasci, ulje na kartonu, kombinirana tehnika na platnu, ulje na lesonitu, a širok je raspon i po slikarskim stilovima od impresionizma do hiperrealizma. Skulpture su brončane, mramorne ili od poliestera, drva i aluminija.
Iz bogate zalihe umjetnička je djela odabrala autorica izložbe Mirjana Dučakijević. Kako nam reče za odabir, imajući u vidu veličinu izložbenoga prostora, prvo ju je motiviralo kako su Ferdinand Kulmer i Vladimir Filakovac neko vrijeme studirali u Budimpešti. „Negdje sam osjetila u koloru da su neki autori bliski jednom specifičnom odnosu prema boji u Mađarskoj, koje sam primijetila tijekom svoga rada i života“ – reče nam gđa Dučakijević. U autoričinu izboru našle su se slike primjerice Vladimira Becića „Rogatin na zapadu“ iz 1937., „Volosko“ iz 1945. te „Tunine na tanjuru“ naslikane 1925. godine. Prve dvije su iz njegovoga slikanja kada je Becić postupno počeo sve više potiskivati smeđi ton u korist maslinasto-srebrnih, te vidimo arhitekturu u prostoru ili krajoliku. Treća slika prikaz je dviju glava tunjevine, jedan limun i jabuka u okrugloj posudi, uočljivo je približavanje Cézanneu. Vlaho Bukovac, koji je našoj publici možda više poznat kao autor slike „Hrvatski preporod“, predstavljen je slikom “Adam i Eva“. Dva su lika naslikana u čudesnome cvjetnom vrtu, lijevo na slici je crvenom uljanom bojom napisana posveta „Dragom Marku Caru“, ispod je datacija Praha 1918. Slika „Djevojka“ Otona Ivekovića, slikara povijesnih kompozicija, prikazuje mladu ženu u prvome planu, u cvjetnjaku. Oslonjena na stolac preko kojega je prebačena tkanina bijele boje s ljubičastim i žutim prugama. Kosa joj je lijepo očešljana, a odjevena je u bijelu haljinu dugih rukava.
Kapi su to u moru slikarskoga postava koji očekuje i Vas te sve zainteresirane posjetitelje do 3. svibnja 2015., dnevice između 10 i 19 sati. Potom nastavlja svoje osvajačke pohode u Bratislavi, gdje će biti postavljena u Palači Ministarstva kulture. Budimpeštanska je izložba ostvarena u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Mađarskoj, Ministarstvom kulture Republike Hrvatske i Zakladom „Hrvatska kuća“ te Ministarstvom ljudskih resursa Mađarske i Pesti Vigadóom.
Kristina Goher