U organizaciji Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe i Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, 29. travnja u prostorijama Kluba održana je multimedijska priredba „Od bećarca do Zorice“. Studenti Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Pečuhu pod vodstvom Silvestra Balića priredili su zanimljivo predavanje o povijesti i razvoju hrvatske folklorne/tamburaške glazbe. Izabrali su temu folklornog sadržaja, unutar toga tamburicu jer je folklor izrazito nazočan u životu Hrvata u Mađarskoj.
Sam naslov priredbe zainteresiranoj publici dao je naslutiti jedno putovanje od početaka tradicionalne tamburaške glazbe sve do njezine sve veće popularnosti današnjih dana. Bećarac je oblik narodne pjesme podrijetlom iz seoske Slavonije, odakle se njegova popularnost proširila do južne Mađarske, a Zorica je najnovija ploča popularnoga tamburaškog sastava Mejaši koji je nadmašio sva očekivanja, pa se pojavio na vrhovima top-ljestvica diljem Lijepe Naše. U studenom 2011. godine UNESCO je upisao bećarac u svoj popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Studenti prve godine pečuške kroatistike Vesna Kovačević, Patricia Šimara i Mladen Filaković, zainteresirani za nematerijalnu baštinu, ne žaleći truda i vremena, sastavili su izlaganje u kojem su predstavili glazbala na kojima se najčešće svira, govorili o utemeljenjima tamburaških sastava, o plesnim zonama, o razvojnim fazama glazbe, o poznatim predstavnicima tamburaške glazbe (Najbolji hrvatski tamburaši, Slavonske lole) i o najpopularnijim današnjim tamburaškim sastavima (Gazde, Slavonija band, Mejaši).
Jadranka Gergić
U organizaciji Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe i Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, 29. travnja u prostorijama Kluba održana je multimedijska priredba „Od bećarca do Zorice“. Studenti Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Pečuhu pod vodstvom Silvestra Balića priredili su zanimljivo predavanje o povijesti i razvoju hrvatske folklorne/tamburaške glazbe. Izabrali su temu folklornog sadržaja, unutar toga tamburicu jer je folklor izrazito nazočan u životu Hrvata u Mađarskoj.
Sam naslov priredbe zainteresiranoj publici dao je naslutiti jedno putovanje od početaka tradicionalne tamburaške glazbe sve do njezine sve veće popularnosti današnjih dana. Bećarac je oblik narodne pjesme podrijetlom iz seoske Slavonije, odakle se njegova popularnost proširila do južne Mađarske, a Zorica je najnovija ploča popularnoga tamburaškog sastava Mejaši koji je nadmašio sva očekivanja, pa se pojavio na vrhovima top-ljestvica diljem Lijepe Naše. U studenom 2011. godine UNESCO je upisao bećarac u svoj popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Studenti prve godine pečuške kroatistike Vesna Kovačević, Patricia Šimara i Mladen Filaković, zainteresirani za nematerijalnu baštinu, ne žaleći truda i vremena, sastavili su izlaganje u kojem su predstavili glazbala na kojima se najčešće svira, govorili o utemeljenjima tamburaških sastava, o plesnim zonama, o razvojnim fazama glazbe, o poznatim predstavnicima tamburaške glazbe (Najbolji hrvatski tamburaši, Slavonske lole) i o najpopularnijim današnjim tamburaškim sastavima (Gazde, Slavonija band, Mejaši).
Jadranka Gergić
U organizaciji Hrvatskoga kluba Augusta Šenoe i Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, 29. travnja u prostorijama Kluba održana je multimedijska priredba „Od bećarca do Zorice“. Studenti Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Pečuhu pod vodstvom Silvestra Balića priredili su zanimljivo predavanje o povijesti i razvoju hrvatske folklorne/tamburaške glazbe. Izabrali su temu folklornog sadržaja, unutar toga tamburicu jer je folklor izrazito nazočan u životu Hrvata u Mađarskoj.