U SPOMEN ZNAMENITIM SANTOVCIMA
Rijetko koje naselje može se pohvaliti s toliko glasovitih osoba, istaknutih športaša, umjetnika, kulturnih i znanstvenih djelatnika kao što je to tronacionalno Santovo. Santovo je posebno mjesto koje zrači svojim duhom, ima svoju prepoznatljivost – čuli smo lani na prvom Danu Santovaca, koji je priređen sa željom da postane tradicijom. Susret u spomen i čast istaknutih santovačkih osoba – športaša, kulturnih djelatnika, umjetnika, glazbenika, književnika i znanstvenika, koji su svojim životom i djelom zadužili svoje suseljane te pridonijeli dobrom glasu svoga rodnog sela, pod motom „Gdje god živio – ako si rođen i odgojen ovdje –pripadaš ovamo dovijeka”, okupilo se mnoštvo Santovaca i onih koji su podrijetlom vezani za Santovo, ali su rođeni, odgojeni, nekada živjeli ili danas žive izvan svojega rodnog sela. Za održavanje takvog susreta odabrano je župno proštenje koje se slavi povodom blagdana Velike Gospe, a koje, kao i nekoć, i danas zauzima važno mjesto u životu naselja.
Tako je u glavnoj organizaciji santovačke „Čajane” odnosno ugostiteljskog poduzetnika Gabora Varge, uostalom kako je i lani najavljeno, uslijedio nastavak. Nakon prošlogodišnjeg uspjeha i lijepog odaziva, krajem prošloga tjedna u Santovu je održan II. DAN SANTOVACA vezan za blagdan Velike Gospe, zaštitnice Santovačke župe i župne crkve. Kao i lani, ove godine 15. i 16. kolovoza, Dan je posvećen umjetnicima, glazbenicima i pjevačima rodom iz Santova, ali jednako tako i u spomen znamenitim Santovcima.
U okviru bogatoga kulturnog i zabavnog programa, u subotu u ranim popodnevnim satima u mjesnom domu kulture upriličeno je svečano otvorenje prigodne izložbe koja je priređena u čast 190. obljetnice rođenja priznatoga mađarskog zvjezdoznanca, geodeta i matematičara, te gimnazijskog i sveučilišnog profesora Gustava Kondora, rođenog Krauze. Rođen u Santovu 7. kolovoza 1825. godine, dopisni član Mađarske akademije znanosti, bavio se područjem astronomije. Školovao se u Baji, Subotici, Segedinu i Pečuhu, a bio je i sudionikom Revolucije i Oslobodilačkog rata 1848./49. (kada prezime Krauze mijenja u Kondor), sudjelujući u mnogim bitkama. Radio je i za Budimsku zvjezdarnicu, posebno se zanimajući za astrometriju. Nakon Oslobodilačkog rata zauzimao se za ponovnu izgradnju porušene Budimske zvjezdarnice. Uz to bio je član Mađarskoga prirodoslovnog društva, a izabran je i za člana Njemačkoga astronomskog društva. Autor je nekoliko samostalnih knjiga s područja zvjezdoznanstva i brojnih studija koje je objavljivao u onodobnim stručnim časopisima. Izložbu je predstavio povjesničar zvjezdoznanstva Lajos Bartha iz Budimpešte. Nakon prigodnih riječi, u predvorju doma kulture otkrio je brončanu spomen-ploču s reljefnim likom Lajosa Kondora koju je izradio bajski kipar István Harmat. Umro je 16. rujna 1897. godine u Budimpešti. Manje je poznato da je njegov brat Lajos Kondor (Krauze), također rođeni Santovac, napravio prvi prijevod Mažuranićeva epa „Smrt Smail-age Čengića” na mađarski jezik.
Osim izložbe o životu i djelu Gustava Kondora, postavljena je i izložba slika priznatoga slikara Jánosa Szurcsika, koji je rođen 10. svibnja 1931. u Santovu. Znatan dio njegova stvaralaštva posvećen je rodnom selu, među ostalima posebno santovačkome krajoliku i tradicijskom životu santovačkih šokačkih Hrvata. Izložbu s desetak slika santovačkoga krajolika, tradicijskih običaja i mrtve prirode otvorio je njegov sin, grafičar József Szurcsik. János Szurcsik, dobitnik Munkácsyeve nagrade, poznat je Hrvatima u Mađarskoj, samostalnim i zajedničkim izložbama svojih slika u našim naseljima odnosno na hrvatskim priredbama, kao ilustracijama pjesničke zbirke Marka Dekića „Mirisi vrbika”.
Premda nije posrijedi umjetnička djelatnost, nego sakupljačka strast, ljubav prema obrtničkome stvaralaštvu iz prošlosti, ništa manje bila je zanimljiva i izložba santovačkih opeka (cigala) sakupljača Tomislava Desečara, zaljubljenika u opeke sa žigom, koju je otvorio István Cseh, jedan od osnivača bajske Udruge sakupljača starih opeka sa žigom Monarhija Bte.
Tomislav Desečar sakupljanjem opeka sa žigom počeo se baviti još 1997. godine. Ljubav prema starim opekama urodila je plodom od više nego 5000 sakupljenih primjeraka, od rimskog doba do početka 20. stoljeća. U Santovu je izloženo domalo dvjesto opeka svrstanih po tematskim cjelinama, po mjestu proizvodnje ili mjestu podrijetla. Dobrim dijelom predstavljanjem cigala vezanih za Santovo, odnosno rađenih u Santovu u nekadašnjoj santovačkoj ciglani. Među posebnostima možemo navesti opeku koju je 1731. dao izraditi kalački nadbiskup Gabor Patačić, ali i nekoliko primjeraka opeka santovačkoga komorskog naselja sa žigom DS – Dominium Szántova.
Posjetitelji su mogli vidjeti i relikvije odnosno povijesne predmete iz doba Revolucije i Oslobodilačkog rata 1948./49. koje je prikazao sakupljač Csaba Kovács, uostalom vijećnik Grada Baje.
Svečanost otvorenja uljepšali su članovi domaćega KUD-a „Veseli Santovčani” koji su u prepoznatljivim nošnjama izveli hrvatske, mađarske i srpske narodne pjesme.
Nakon otvorenja i razgleda izložbe, na središnjemu seoskom trgu održan je zabavni koncert santovačkih umjetnika, glazbenika i pjevača. Uz pokretače i zabavni sastav M,brio, osim drugih, nastupila je i naša Darinka Orčik, te pjevački zbor KUD-a „Veseli Santovčani”. Sutradan, 16. kolovoza, otvorena je izložba astrofotografija Ivána Édera koju je, uza živopisno izlaganje o snimanju u Namibiji, otvorio i predstavio sam autor. Dakako, organizatori već najavljuju i treći dan Santovaca, koji će obogatiti novim sadržajima.