Naselje Sepetnik s 1600 žitelja uvijek je bilo mjesto u kojem su živjele različite narodnosti u miru i zajedništvu, s njima i hrvatska narodnost. Prema nekim izvorima, u tom su mjestu već u XIV. stoljeću živjeli Hrvati. Njihovu nazočnost potvrđuje povelja s kraja XVII. stoljeća, točno su navedeni „mađarski, hrvatski i slovenski kmetovi”.
Tijekom više stoljeća hrvatsko se stanovništvo odnarodilo, ali još uvijek živi u selu nekoliko hrvatskih obitelji. Utemeljenjem Hrvatske samouprave 2006. godine, tamošnja hrvatska zajednica opet je oživjela, i već deset godina okuplja hrvatsku zajednicu toga mjesta. Na Susretu hrvatskih pomurskih zborova 26. studenog u Sepetniku je proslavljena deseta obljetnica djelovanja samouprave i Ženskoga pjevačkog „Veselog zbora”.
– U nekim obiteljima stariji članovi još razumiju i govore hrvatski jezik. Kada su skupa na susretima, često razgovaraju hrvatski. Ima dosta takvih obitelji od kojih jedan od članova doselio se iz drugih pomurskih hrvatskih sela, npr. kao ja, ja sam se ovamo ženio iz Serdahela ili naša zastupnica Rozika, ona se udala ovamo iz Pustare, i mogao bih još dalje nabrajati. – kaže predsjednik Hrvatske samouprave Zoltan Markač. Inače, sepetnička Hrvatska samouprava u mjesnoj osnovnoj školi već godinama osigurava učenje hrvatskoga jezika i sada ga mogu učiti u okviru kružoka. Na poticaj Samouprave, prije deset godina osnovan je Hrvatski pjevački „Veseli zbor“, u njemu zajedno pjevaju i bake i unuke. Na paleti je programa sepetničke Hrvatske samouprave Fašnička povorka, predstavljanje knjiga s hrvatskom tematikom, kulturni programi, izleti u matičnu domovinu, a jedan od najvrednijih aktivnosti joj je sakupljački rad starih predmeta, što je rezultiralo uređenjem zavičajne zbirke u prostorijama Integriranoga središta za usluge zajednice (IKSZT). Seoska je samouprava zahvalna Hrvatskoj samoupravi i hrvatskome zboru za djelatni rad, što je načelnica Timea Fischl Vlašić i zahvalila na priredbi. Susret hrvatskih pomurskih zborova jedna je od najvećih priredaba sepetničke Hrvatske samouprave na kojoj se okupe gotovo svi hrvatski zborovi, tamburaški sastavi iz cijele pomurske regije. Velik je to događaj za sepetničku hrvatsku zajednicu, prigodom takvih susreta dobivaju podršku od ostalih hrvatskih zajednica, one ih potvrđuju i jačaju u očuvanju nacionalne samobitnosti te važnosti njegovanja hrvatske riječi i kulture. Tako je bilo i ove godine, na Susretu su nastupili zborovi iz Fićehaza, Kerestura, Mlinaraca, Petribe, Serdahela; Sumartona, Kaniže, Sepetnika, te keresturski Tamburaški sastav „Kitica“. Ove se godine čula i mađarska, a i njemačka popijevka u izvedbi Ženskoga zbora Liszo, odnosno sepetničkoga Njemačkog pjevačkog zbora „Pal Kiralyi“. Rozika Grabant jedna je od utemeljitelja sepetničkoga hrvatskog „Veselog zbora“, ona je bila presretna što je ta mala zajednica i danas na okupu. Kaže da su naučile mnoštvo lijepih hrvatskih pjesama s pomoću stručnjakinje Laure Tancos i vrlo su ponosne na to, a ujedno je ta zajednica kao obitelj, svi se zajedno vesele uspjesima. Njihovim se pjevanjem promiču lijepe hrvatske popijevke u Sepetniku i šire.
beta