XXVI. Drvorezbarska i likovna kolonija u Sumartonu

XXVI. Drvorezbarska 1Udruga sumartonskih drvorezbara utemeljena je 1996. godine, ali sumartonska Drvorezbarska kolonija ima dužu povijest, organizira se od 1991. godine bez prekida. Za njihovo ostvarivanje najviše je zaslužan Stjepan Radnai, predsjednik Udruge, te umjetnici, profesionalci i amateri, s jedne i druge strane granice, koji iz godine u godinu stvaraju umjetnička djela od drveta i na platnu. Zapravo, u zadnje vrijeme sve veći naglasak dobiva slikarstvo, već godinama izvrsna je suradnja s Udrugom hlebinskih naivnih slikara i kipara, a jednako tako i s međimurskim umjetnicima. Ovogodišnja kolonija, održana od 24. do 28. srpnja, okupila je 25 odraslih umjetnika i desetero djece koji su vrijednim slikama i kipovima obogatili područje.

XXVI. Drvorezbarska 1Udruga sumartonskih drvorezbara utemeljena je 1996. godine, ali sumartonska Drvorezbarska kolonija ima dužu povijest, organizira se od 1991. godine bez prekida. Za njihovo ostvarivanje najviše je zaslužan Stjepan Radnai, predsjednik Udruge, te umjetnici, profesionalci i amateri, s jedne i druge strane granice, koji iz godine u godinu stvaraju umjetnička djela od drveta i na platnu. Zapravo, u zadnje vrijeme sve veći naglasak dobiva slikarstvo, već godinama izvrsna je suradnja s Udrugom hlebinskih naivnih slikara i kipara, a jednako tako i s međimurskim umjetnicima. Ovogodišnja kolonija, održana od 24. do 28. srpnja, okupila je 25 odraslih umjetnika i desetero djece koji su vrijednim slikama i kipovima obogatili područje.

Na svečanom otvorenju Kolonije umjetnike i organizatore pozdravio je Csaba Bene, dopredsjednik Skupštine samouprave Zalske županije, i naglasio da ova Kolonija već više od dva desetljeća povezuje stanovnike s jedne i druge strane granice, i upravo na takvim prijateljstvima se temelje dobri odnosi dviju zemalja. Ovogodišnju Koloniju uz uspješan natječaj u Operativnome programu ljudskih potencijala (EFOP) potpomagala je i Zalska županija. Uz njih i mnogi pojedinci, privatnici, i to ne samo ove godine nego svih 26 godina, rekao je načelnik Martin Capari tek jer bilo je godina kada se mogla ostvariti samo u vrlo skromnim uvjetima. Ove je godine Kolonija premještena iz vinograda u Seoski dom, naime mnogo je sudionika, a i zbog nesigurnih vremenskih prilika. Okupio se lijep broj umjetnika, osim onih koji sudjeluju već godinama, stigli su i novi umjetnici, iz Mađarske petnaestero, a iz Hrvatske desetero. Slikari su zauzeli kazališnu dvoranu, a drvorezbari su stvarali pod šatorom. Na radost djece bilo je mogućnosti i za izradbu lončarskih proizvoda. Letinjanka Kety Vertarić već dugi niz godina sudjeluje u kampu, stvarala je mnoštvo slika na platnu, često na narudžbu pojedinaca, kao i ovaj put trebala je oslikati središte sela Sumartona. Kako ona reče, drago joj je svake godine sudjelovati u Koloniji, naći se s kolegama umjetnicima, razgovarati o iskustvima u svezi s umjetnosti, učiti jedni od drugih. Već više od deset godina sudjeluje u kampu i slikar naivac Stanko Sabol. K njemu su se priključili i drugi slikari naivci Hlebinske škole. Ovaj put čak desetero, njih je predvodio predsjednik Udruge hlebinskih slikara i kipara naive Zlatko Kolarek. Dugo je to prijateljstvo među umjetnicima i udrugama, naime i sudionici sumartonske Kolonije iz Mađarske redovito borave na kolonijama u Hrvatskoj, lani su sudjelovali na Međunarodnoj likovnoj koloniji Alpe Adria srce naive. Inače, hlebinski slikari naive posebni su u Hrvatskoj, zbog slikanja na staklu, saznajemo od predsjednika Kolareka. Udruga u suradnji s Turističkom agencijom, Koprivničko-križevačkom županijom radi na promicanju naivnoga slikarstva, nasljeđa najpoznatijih hrvatskih naivnih umjetnika. Da spomenemo samo najistaknutije: Ivan Generalić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj. Drvorezbari Tibor Bedi, László Bedő, Pál László, Benő Lakatos i predsjednik Stjepan Radnai od samih početaka rezbare u Koloniji. S bivšim kolegama Ivanom i Josipom Cikačem, koji nažalost više nisu među živima, izradili su mnoštvo kipova po selu, i dandanas krase vinograd, crkveni dvor, križanja i ustanove. Sumartonska udruga svake godine misli i na podmladak, već godinama uključuje i njih, možda će netko od njih rado se primiti posla i kad odraste. Po staroj navadi, zadnji dan su predstavljena izrađena djela i široj publici uz kulturni program.

beta

 

Newsletter

Subscribe now to get 100 exclusive photo & two newsletters per month