Županijska samouprava Zalske županije zajedno s Udruženjem hrvatskih mjesnih samouprava Zalske županije 5. veljače održala je sjednicu u uredu letinjske Gradske samouprave. Na sjednici je prihvaćen proračun i plan rada za 2015. g. za obje organizacije, čuo se prikaz o utemeljenju zbirki mjesnih vrijednosti, a glavna je tema bila rasprava o mogućnostima utemeljenja ustanove Hrvatske državne samouprave u Zalskoj županiji.
Na molbu predsjednice letinjske hrvatske samouprave Marije Đuric, prva sjednica Hrvatske samouprave Zalske županije u 2015. g. bila je u Letinji u uredu Gradske samouprave. Marija Vargović, predsjednica HSZŽ, na početku sjednice pozdravila je nazočne, među njima i Szilárda Farkasa, letinjskoga gradonačelnika, i podbilježnika Zsuzsannu Gal. Zahvalila je domaćinima na usluzi, a zatim se sjednica odvijala prema zakazanome dnevnom redu. Predsjednica je izvijestila članove o proračunu ustanove za 2015. g. te o planu rada i programu za tekuću godinu. Zasada županijska organizacija može računati tek na državnu potporu za djelovanje, naime još nema informacija o dobivanju potpore po zadatku, prema tome računa s 586 tisuća forinti (541 tisuća državna potpora i 45 tisuća ostatak od lani). Od tog iznosa 270 tisuća odvojeno je za djelovanje samouprave (honorare, troškove), a ostalo će se odvojiti za razne zajedničke programe s Udruženjem. Samouprava će nadalje nastojati da se dobije lektor nastavnik za hrvatski jezik u pomurskim osnovnim školama, organizirat će hrvatske mise na području, hodočašća, sakupljanje hrvatske duhovne ostavštine, a trenutno najvećom zadaćom smatra da pripremi nacrt utemeljenja hrvatske ustanove u regiji. Upravo je pitanje utemeljenja hrvatske ustanove bila jedna od glavnih tema sjednice. Pošto je u Serdahelu upriličen okrugli stol, gdje su bili i predsjednik HDS-a Ivan Gugan i glasnogovornik Hrvata u Mađarskoj Mišo Hepp, HDS je ponudio, ako ima potrebe, osnovao bi u regiji hrvatsku ustanovu. Ciljevi su krovne organizacije da ima svoju ustanovu u svakoj regiji, a za ostvarenje toga sada su prilike povoljne. Kakva da bude ta ustanova, na koji bi način trebala djelovati, gdje bi bilo njezino sjedište, to treba osmisliti regija, a zatim sve to uskladiti s HDS-om. Na županijskoj sjednici iznesen je nacrt osnivačkog dokumenta ustanove, o čemu će trebati nadalje raspravljati. Bilo je predloženo da to bude Hrvatski institut za prosvjetu sa širokom paletom mogućnosti djelovanja na polju prosvjete, obrazovanja, kulture. Uz nacrt su predložena još neka polja djelatnosti, a razvila se rasprava i o određivanju sjedišta. Predloženo je da se pošalje pismo samoupravama hrvatskih naselja, te da se zapita koja bi samouprava mogla ponuditi prostorije, i prihvatiti troškove djelovanja u prvoj godini. Nakon pristiglih ponuda bit će predloženo sjedište ustanove. Odlučeno je da se pošalje pismo Hrvatskoj državnoj samoupravi u kojem se potvrđuje želja za utemeljenjem ustanove i moli se pomoć u ostvarenju toga.
Predsjednica je izvijestila o prijavljenim natječajima kod Ministarstva ljudskih resursa za Festival „najdeklica i najdečec”, te za organiziranje tabora s tematikom narodopisa i vjerskog života, spomenula je i to da će nadalje pratiti natječaje i kod Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, a i natječaje Europske unije, naime uskoro se očekuju prekogranični programi.
Katarina Koncer, voditeljica županijskog ureda Instituta nacionalne kulture, ujedno i zastupnica Županijske samouprave, predočila je mogućnost utemeljenja zbirki mjesnih vrijednosti, naime, kako reče, na zapadnom dijelu Mađarske još ih je malo, a nijedna samouprava hrvatskih pomurskih naselja još do sada nije osnovala takav odbor. Program je jedan od načina da se arhiviraju vrijednosti tog područja, pa tako npr. i hrvatske kulture. Gđa Koncer nudila je svim zainteresiranima pomoć u tome programu.
Nakon rasprave o dnevnim točkama županijske sjednice, slijedila je rasprava u svezi s Udruženjem hrvatskih samouprava. Dr. Jože Takač, predsjednik Udruženja, izvijestio je o postignućima narodnosnih izbora i zamolio predstavnike samouprave, ako žele obnoviti svoje članstvo u Udruženju, treba preinačiti sporazum zbog promjena osoba predsjednika. Izvijestio je nazočne i o proračunu za 2015. g., prema kojem Udruženje u tekućoj godini zasada može računati s milijun i 693 tisuće forinta (950 tisuća članarina i 742 tisuća ostatak od lani). Od raspoloživih sredstava 150 tisuća forinta izglasovano je za organiziranje Predsmotre Međimurske popevke i sto tisuća forinta za Pomurski fašnik.
