Mnogi tvrde da znanost i obrazovanje, uz čovjeka, postaju najjačom proizvodnom snagom društva, upravo zbog toga nije svejedno kako država uspijeva organizirati svoj obrazovni sustav. U posljednje vrijeme, zapravo otkako je Obrazovni centar Klebersberg preuzeo održavanje osnovnih i srednjih škola, mnogi su sudionici obrazovanja nezadovoljni, počev od pedagoga, roditelja do učenika, a i drugih. Nama, narodnostima, u današnje vrijeme od izrazite je važnosti narodnosno obrazovanje, možda jedino jamstvo za opstanak narodnosnog jezika, pa tako i zajednice. Mnogim mladim pripadnicima naše narodnosti jedina je šansa da nauče jezik svoje zajednice, tj. jezik svojih predaka u školskom sustavu, jer najčešće već njihov materinski jezik nije jednak s narodnosnim jezikom.
Broj se djece u većini škola smanjuje, pa to je tendencija i u narodnosnim školama (ima iznimaka). U proteklom desetljeću zatvoreno je više hrvatskih narodnosnih škola jednostavno zbog maloga broja djece. Pomurje je pogodila isto ta problematika i prema sadašnjem stanju po programu narodnosnog odgoja i obrazovanja djeluju osnovne škole u Keresturu i Serdahelu (hrvatska naselja), odnosno u Boršfi i Kereku (mađarska naselja) s osam razreda, te u Sumartonu (hrvatsko selo) razredna nastava, međutim njezina je budućnost također upitna jer od jeseni broj djece će opadati ispod osam. Predstavnici hrvatske zajednice sve češće postavljaju pitanje, kako sačuvati hrvatske škole i uznapredovati njihov odgoj na polju očuvanja nacionalne samosvijesti.
Nezadovoljstvo u obrazovanju postupno raste, no narodnosne škole u tome su pomalo tiše, pokušavaju sami riješiti probleme, ali postupno je vidljivo da prijelaz velikom Centru Klebersberg nije išlo previše u korist narodnosnih škola. Teže je zadržati narodnosni profil, „razređuje se” sastav nastavničkih zborova što se tiče pripadnosti narodnosti, a u početku školske godine bile su i kalvarije oko izbora ravnatelja, npr. umjesto Hrvatice htjeli su postaviti Mađaricu na čelo ustanove, bez obzira na udovoljavanje svih uvjeta. Problem je privremeno riješen, ali je pokolebano povjerenje u održavatelja ustanove. Događale su se i takve teškoće da primanja učitelja koji nisu u punom statusu nisu bili isplaćena navrijeme. Zbog postupno nastalih problema neke narodnosne zajednice pokrenule su tijek preuzimanja narodnosnih škola u svoje ruke, najviše školskih ustanova preuzela je njemačka manjina i prema našim saznanjima one i dobro djeluju. U našoj hrvatskoj zajednici Hrvatska državna samouprava preuzela dva je školska središta, a od mjesnih hrvatskih samouprava samo je koljnofska imala hrabrosti to učiniti, naime trenutni zakon dopušta održavanje narodnosne odgojno-obrazovne ustanove i mjesnim narodnosnim samoupravama. O toj je mogućnosti započela razmišljati i keresturska Hrvatska samouprava, na čelu s Anicom Kovač, koja je ujedno i ravnateljica keresturske Osnovne škole Nikole Zrinskog. Prema njezinu mišljenju, iako je Centar Klebersberg donio i razne pozitivnosti u vođenju ustanova, ipak bi za narodnosti bilo najbolje rješenje ako bi mogli sami upravljati svojim školskim ustanovama:
Dok je škola bila u rukama mjesne samouprave, bez obzira što samouprava nije najbolje stajala, uvijek je osigurala financijska sredstva za djelovanje, a lakše je bilo i pisati natječaje. U našoj školi su ostvarene investicije više od 100 milijuna forinta. Od 2013. g. smo prešli u ruke tzv. KLIK-a, što nam je bila neka vrsta pomoći sa stručne strane, dobili smo pomoć u zakonskim promjenama, u početku kada smo krenuli, čak su puštali da bude i gotovine u školi i da sami nabavljamo neke sitnice, poslije su to ukinuli i odonda je golem administracijski proces ako želimo kupiti recimo samo jedan lokot. Trebamo barem četiri dokumenta ispuniti i ako to Obrazovni okrug odobri, onda se može kupiti, u zadnje vrijeme, nažalost, baš i nema odobravanja. Dok je škola bila u rukama mjesne samouprave, ona je pomogla i u financiranju nekih narodnosnih programa, ali i tada, kao i sada, veći dio narodnosnih događanja financirala je mjesna Hrvatska samouprava. Danas samo onda smijemo staviti neki narodnosni program u pedagoški program ako naznačimo da će to financirati Hrvatska samouprava, jer na to nema novaca, npr. mi organiziramo narodni ples, učenje tambure itd. U prijašnjem sustavu vodstvo, a i mještani više su osjećali svojim školsku ustanovu, no trebam reći, ako prosim neku pomoć od mjesne samouprave, uvijek je dobijem, premda bi mogla reći da to nije njezin problem. Dok je Seoska samouprava bila održavatelj, očuvanje nacionalne samobitnosti više se vidjelo i u selu, čini mi se da smo otok jer zapravo u selu ne pripadamo nikomu. Hoćemo li mi sudjelovati na seoskim programima ili vodstvo sela na našima, zapravo je stvar dobre volje. – objasnila mi je gđa Kovač kada sam je zaprosila da usporedi djelovanje škole u prijašnjem i u sadašnjem sustavu.
Keresturska škola trenutno ima 153 polaznika, taj se broj povećao u zadnjih nekoliko godina, naime školu pohađaju čak iz Belezne, Tiloša, Kaniže, Fićehaza. Prema sadašnjem zakonu, kod tih ustanova učeničke skupine treba podijeliti tako da se na svakih osam učenika zaposli jedan nastavnik. U keresturskoj školi sada radi 15 nastavnika u punom statusu i jedan u pola statusa, po sadašnjem zakonu moglo bi se zaposliti dodatno još barem četiri nastavnika, a ako ih ustanova ne zaposli, taj bi iznos mogao ostati kod ustanove. Na taj način, prema izračunu ravnateljice i stručnjaka, kod keresturske ustanove ostalo bi 15 – 20 milijuna forinta. Keresturska Hrvatska samouprava već je dva puta organizirala forum u svezi s preuzimanjem škole na koji je pozvala i predstavnike zainteresiranih mjesnih i hrvatskih samouprava i stručnjaka koji je objasnio na koji bi se način mogla preuzeti ustanova i u čemu su prednosti održavanja od strane zajednice. Nakon toga keresturska Hrvatska samouprava donijela je odluku da želi preuzeti osnovnu školu u svoje ruke i zatražila je u tome suglasnost i Seoske samouprave, naime prema zakonu administraciju i knjiženje Hrvatske samouprave treba obavljati ured Seoske samouprave, a time bi se znatno povećao zadatak kod njih, a naravno važno je imati iza sebe vodstvo sela. Inače službeno treba zatražiti suglasnost samo Hrvatske državne samouprave. Seoska je samouprava odlučila da se ne slaže s preuzimanjem školske ustanove od strane Hrvatske samouprave. Prema izjavi načelnika Lajoša Pavlica, negativnu su odluku donijeli zato što ne vide jamstvo za nesmetano održavanje zbog materijalnih razloga. Hrvatska samouprava nema u pozadini nikakvu imovinu, pa ako iskrsnu neki „vis major“ problemi, kako će to riješiti organizacija koja ima svega dva milijuna forinta godišnjega proračuna. Također zastupnicima sela nije bilo jasno hoće li se moći isfinancirati putovanje djece iz drugih mjesta i još razna pitanja materijalne naravi. Za selo škola je važna, rekao je načelnik, mnogo se borilo da bude obnovljena i izgrađena športska dvorana. Seoska samouprava smatra da odluke u svezi s održavanjem treba dobro razmisliti. Nastavnički zbor keresturske škole također nije bio u potpunosti suglasan, neki su smatrali da je previše riskantno, a neki da bi to bilo dobro rješenje za nesmetani rad. Tijek preuzimanja keresturske škole od strane Hrvatske samouprave stao je na toj točki.
Serdahelska Hrvatska samouprava također je razmotrila preuzimanje škole, međutim u njezinu slučaju uvjeti već nisu tako povoljni zbog manjeg broja djece i zbog toga što velik broj djece doputuje iz drugih naselja. Školu pohađa 117 učenika i zaposleno je 13 nastavnika. Prijedlog je iznesen pred nastavnički zbor škole, koji je smatrao da bi bilo riskantno preuzimanje zbog trenutnog broja djece, a ako se pogleda broj rođenih u okolnim selima, ne očekuje se rast.
U zadnje vrijeme neslužbeno se pročulo da će državni centar naznačiti školska središta, postoji bojazan da će narodnosne škole priključiti mađarskim središtima. Radi razmatranja budućnosti pomurskih hrvatskih škola Hrvatska samouprava Zalske županije odlučila je organizirati forum na koji će pozvati predstavnike Hrvatske državne samouprave, pomurskih škola, mjesnih i hrvatskih samouprava, da zajedničkim razmišljanjem nađe najbolje rješenje.
beta