Licem prema gradišćanskom odgojno-obrazovnom centru
Pretprošloga četvrtka tročlana delegacija Hrvatske državne samouprave, s predsjednikom Ivanom Guganom, ravnateljem Hrvatskoga školskoga centra Miroslava Krleža Gaborom Győrvárijem i voditeljem Ureda HDS-a Jozom Solgom, posjetila je petrovisku Dvojezičnu školu, ka je pred kratkim predala molbu za prikzimanje škole Hrvatskoj državnoj samoupravi. Posjetitelji u zastupničtvu krovne organizacije Hrvatov u našoj državi, sastali su se s učitelji ter seoskimi predstavniki, potom su pak svoje putovanje nastavili u Sambotel, kade se je na inicijativu HDS-a i mjesne Hrvatske samouprave održan stručni forum s jednom od najvažnijih temov ove regije, «Mogućnosti i predlogi narodnosnoga odgoja i obrazovanja u Gradišću».
U Dvojezičnoj školi Petrovoga Sela goste je izvistila o djelovanju ustanove Edita Horvat-Pauković, ka je izrazila i svoju zabrinutost glede školske budućnosti zbog maloga broja dice, a i zbog uskih granic slobode za jednu narodnosnu školu, unutar Centra za održavanje ustanovov „Klebelsberg”. Prva dvojezična škola na tlu Gradišća lani je svečevala prvih deset ljet ovoga modela nastave, a jedino sigurno rješenje za nje daljnju sudbinu vidi školsko, kot i seosko peljačtvo u održavanju HDS-a. Tijekom razgovora nazočni su se upoznali s mogućnosti i uvjeti preuzimanja škole, gosti su pak dostali uvid u probleme institucije, a dali su se odgovori i na postavljena pitanja. Ivan Gugan, predsjednik HDS-a, je izuzetno korisnim ocijenio sastanak s pedagogi i zastupniki sel u južnogradišćanskom selu. Sad treba odgovorno razmišljati, da li da ostane med sigurnimi uvjeti škola pod „Klebelsbergom”, ali da ju HDS prikzame u svoju nadležnost, a i to bi bila jedna točka scenarija da u slučaju osnivanja školskoga centra u Sambotelu, petroviska škola funkcionira kot jedna podružnica ovoga središća. U Sambotelu, u sjedišću mjesne Hrvatske samouprave, toga dana otpodne su se okupili predsjedniki Hrvatskih samoupravov, načelniki i zastupniki gradišćanskih sel, pedagogi, direktorice škol, štoveć i predstavniki iz susjedne Zalske županije da se detaljnije informiraju o osnivanju odgojno-obrazovnoga centra u Sambotelu. Kako piše u dvojezičnoj brošuri, ka je i podiljena med diozimatelji, László Appel, ekspert za javni odgoj i obrazovanje, na zahtjev HDS-a je analizirao opravdanost i mogućnosti realizacije spomenutoga centra. – Nikome ne želimo ništa nametati, zato smo tu da razgovaramo. Mi vama nudimo ideju za osnivanje ovog centra s vrtićem, osnovnom školom, srednjom školom i učeničkim domom, čije zgrade bi obnovila mađarska politika iz EU-fondova. Ako ćete vi podržavati tu ideju, onda će HDS kao komunikator odraditi pregovore s ministarstvima, a vi ćete morati odraditi svoj posao u svojim mjesnim zajednicama. – je rekao u uvodu predsjednik HDS-a Ivan Gugan, a u nastavku u negda-negda i žarkoj diskusiji došli su na red i gradišćanski govorači. Agica Sárközi, ravnateljica Dvojezične škole u Koljnofu, je naglasila da otkidob je mjesna Hrvatska samouprava prikzela školu u svoju nadležnost, jako dobro funkcioniraju i mirno živu. – Najlaglje je napraviti institucije, ali to treba napuniti i životom. Sve je to zaman, ako ne budemo imali učenike i učitelje. – je svoju kritiku izrekla Koljnofka s tim da iz nje naselja sigurno nigdor ne bi došao u sambotelsku školu, ter je i to dodala da već ljetodan zaman išću profesora hrvatskoga jezika u koljnofsku školu. U svojem odgovoru Ivan Gugan je rekao da zato i nije studentov na sambotelskoj kroatistiki, jer dica jur zdavno ne idu u hrvatske sridnje škole ni u Budimpeštu ni u Pečuh. Po njegovi riči, bit će tragično ako se neće moći toliko dice sabrati da se gane u Sambotelu osnovna škola, potom pak gimnazija. Iako baza hrvatske izobrazbe stoji jur ljeta dugo na raspolaganju, u sambotelskoj hrvatskoj grupi čuvarnice «Mesevár». Od 1. razreda osnovne škole pak bi mogla dica dalje ići po štiga gori, sve do sridnje škole. Štefan Krizmanić, predsjednik Hrvatske samouprave u Željeznoj županiji, zahvalio je HDS-u da se brine za Gradišće i na krasnoj ideji ter je istaknuo da nigdor ne more biti u ovoj regiji protiv toga centra, ali da je on skeptičan. – Politika obićuje, morebit i pinez bi dali da krenemo, a ča će onda biti kad kasnije ispada da ne more dalje ići centar, kad nij’ dice? Već ćemo zgubiti nego dobiti. 240 učenikov sve skupa nimamo sada u Gradišću. – komentirao je Štefan Krizmanić, a ujedno je postavio i pitanje sambotelskim zastupnikom, koliko mladih ljudi je uključeno u zadnjih dvadeset ljet u gradsko narodnosno djelovanje? Upozorio je sve nazočne, ne da s odlukom izgubi ova regija i postojeće seoske škole. Na što je Ivan Gugan odgovorio da osnivanjem školskoga centra neće se ugasiti škole u seli, nego će to morebit postati i spasilački put za petrovisku, židansku školu ke bi mogle funkcionirati u budućnosti kot članice centra. Gabor Győrvári iz svojega ravnateljskoga iskustva je donesao peldu, kako roditelje i dicu treba dobiti u predškolskoj dobi, čak i one ki su zapostavili svoje hrvatstvo. U Pečuhu bilo je primjera kako dide i staremajke upisuju nukiće u hrvatsku školu, jer su to zanemarili s vlašćom dicom. Petroviska načelnica Agica Jurašić-Škrapić je dala glas svojoj razočaranosti, rekši, umjesto da bi obadvimi rukami ulovili za mogućnost utemeljenja hrvatskoga školskoga centra od čuvarnice, prik osnovne škole, sve do gimnazije s učeničkim domom, od toga se razmišlja ki su ti uzroki, zavolj česa nije moguće napraviti ovo središće. – Ovo je ponuda za budućnost naše dice, imamo političku volju i materijalnu potporu, ajmo skupa izmisliti školu i učiniti sve da to bude i funkcioniralo. – je rekla peljačica Petrovoga Sela. Kako je rečeno, u Sambotelu u čuvarnici svako ljeto ima 28 – 30 dice, ka ne moru svoje školovanje na hrvatskom jeziku dalje nastaviti. Po riči Edite Horvat-Pauković, ravnateljice Dvojezične škole u Petrovom Selu i savjetnice hrvatskoga jezika u ovoj regiji, hrvatska grupa u sambotelskoj čuvarnici je geografski na jako dobrom mjestu, a odgojiteljice su odlične stručnjakinje ke čuda truda ulažu u svoje djelovanje, zato je i toliko popularna hrvatska grupa. Ovu dicu iz čuvarnice bi upisali u 1. razred i korak po korak napunili bi osnovnu školu, kot i gimnaziju. Ako treba, gimnazija bi znala krenuti i s nultim razredom. – Mi moramo Hrvate sačuvati u ovom gradu, ali moramo ostaviti mogućnost i drugim ljudem ki bi htili upoznati našu kulturu i naš jezik, ki bi s upisivanjem vlašće dice htili na neki način najti i svoje izgubljene hrvatske korene. – je dodala Edita Horvat-Pauković. Važna je hrvatska atmosfera, neophodan je hrvatski duh u odgoju. Negda je tomu služilo selo a i naše familije, ali sve manje ima toga u današnjem stvarnom žitku. Tu važnu ulogu more osvojiti jedan takov centar s tim da spasi i druge hrvatske škole. – Na nami je red da takovo hrvatsko školsko središće napravimo, za Budimpeštom, Pečuhom i Santovom, konačno i u Gradišću. – je začeo svoj govor Vince Hergović, načelnik Plajgora i nastavio: – Mi jednoglasno moramo podupirati ovu ideju da nam se ne izgubu dica i mladi ljudi. – je tvrdio nadalje i HDS-ov zastupnik iz Gradišća. Čuvši mišljenje ovdašnjih Hrvatov, Ivan Gugan je naglasio da u ovom pitanju moraju Gradišćanci odlučiti do kraja miseca. Ova mogućnost je sa strane čelnikov Sambotela jur ponudjena pred nekolikimi ljeti, ki i sad podupiraju zamisli hrvatske kompletne izobrazbe, štoveć uspjeli su pridobiti i podupiranje parlamentarnoga zastupnika grada Sambotela i ujedno ministra obrane, dr. Csabe Hendea. Na koncu ovoga miseca predvidjen je još jedan sastanak med predstavniki HDS-a i ove regije, ako ideja zeleno svitlo dostane, krovna organizacija Hrvatov krene u pregovore s nadležniki, jer školski centar u Sambotelu, po prethodnoj prognozi, bit će na noge postavljen jur u jeseni 2016. ljeta, u zgrada bivše ruske kasarne.
Timea Horvat