gl

Switch to desktop Register Login

Glasnikov tjedan

BrankaAko bi današnje pedesetogodišnjake netko zapitao onda kada su bili dvadesetogodišnjaci neka ocrtaju kako će izgledati njihove zemlje, regije, valute, težnje, politička uvjerenja njihova i svijeta koji će oni nastanjivati kao pedesetogodišnjaci, mnogi ne bi imali predodžbu onoga što se danas oko nas zbiva. Toliko se toga dogodilo u posljednjih trideset godina, rušile su se granice, stvarale nove, vodili se ratovi, raspadale države, stvarale nove, rušili se zidovi...

Danas nas uvjerava moguća stvarnost kako ih nema, i ista stvarnost kroz neki drugi „prozor” stvara zidove tamo gdje su vladajućima i kapitalu potrebni i nudi nam slike i recepte koje nikada nismo isprobali niti ćemo ih imati priliku isprobati, a mislimo kako su veoma ukusni.

Ovih dana čitam kako su njemačke oružane snage Bundeswehr u svojoj studiji naslova „Strateška prognoza 2040” donijele nekoliko mogućih scenarija razvoja stanja na europskom kontinentu polazeći od mogućnosti raspada Europske unije u sljedećih dvadesetak godina. Interni je to strateški dokument u koji je navodno imao uvid tjednik Der Spiegel, koji na svojim stranicama prenosi neke „tajne” toga.

Tako jedan od mogućih scenarija nosi naslov „EU u raspadu i reakcija Njemačke” i polazi od „višestrukih sučeljavanja” i raspada postojećeg sustava vrijednosti. „Proširenje EU-a zaustavljeno je, mnoge su članice napustile zajednicu, a Europa je izgubila na globalnoj konkurentnosti”, stoji u ovome scenariju. Pritom autori studije, koja je jedan od priloga razmišljanjima o budućnosti Bundeswehra, ne polaze isključivo od sukoba unutar EU-a kao glavnom razlogu raspada sustava vrijednosti, prenosi Hina.

„Kaotična, stihijska i sve konfliktnija globalna situacija dramatično je promijenila sigurnosno-političko okružje za Njemačku i Europu”, stoji u dokumentu. Kao daljnje moguće scenarije budućnosti europskog kontinenta autori predviđaju povratak sukoba na liniji istok – zapad pri čemu se predviđa samoizolacija nekih istočnih članica EU-a te čak priključenje nekih članica „istočnome bloku”.

Nije nam teško zamisliti realnost ovih tvrdnja, u godinama kada se dižu granice i zidovi, kada se traže autonomije unutar europskih država, kada neki izlaze referendumom iz EU-a, kada se u jedinstvenom Šengenskom prostoru nadziru granice jer je sigurnosno stanje u Europi napeto, prijete teroristički napadi, zaštita je vanjskih granica Europske unije upitna, a tu su i ilegalne migracije unutar Šengenskoga prostora, kažu nam naši virtualni „prozori“.

Branka Pavić Blažetin