Glasnik.hu

Switch to desktop

Ipak razdvaja

Čitam u vijestima da će se na austrijsko-mađarskoj granici graditi šest novih prijelaza. To je dobra vijest, međutim malo sam i zavidna jer na južnom dijelu naše zemlje, gdje i ja stanujem, pogranična se mjesta već odavno bore za ostvarenje novih prijelaza. Hrvatsko-mađarska granica dugačka je 328 km. Duž granice postoji svega sedam cestovnih prijelaza (kod Goričana – Letenye dva prijelaza – na autocesti i stari prijelaz). Podijelimo li 328 km sa sedam, onda dobijemo rezultat prosječne gustoće prijelaza na svakih 47 km. Razlog je maloga broja prijelaza i u tome što većim dijelom granica je određena prirodnom osnovom, rijekama Dravom i Murom. Nekad su na rijekama prometovale skele, cvjetala je prekogranična trgovina. Današnji ubrzani tempo života traži druga rješenja, naravno, to je cestovna povezanost, međutim preko rijeke može se ostvariti samo gradnjom mosta koji iziskuje veća materijalna sredstva.

Pomurski Hrvati nakon društvenih promjena počeli su lobirati za više povezanosti preko rijeke Mure, čak su uložena veća sredstva za to, u Mlinarcima je izgrađena asfaltirana cesta sve do rijeke s dovodom struje. Kerestur za izradbu projektne dokumentacije iskoristio je europske fondove, a i sama samouprava je uložila više milijuna forinta da se ostvari izgradnja mosta kod Kerestura i Kotoribe, međutim unatoč molbama na raznim forumima, nastavka nema. Ponovno su zasjale oči pomurskih načelnika kada je vlada prije tri godine angažirala nezavisnu tvrtku za procjenu opravdanosti graničnih prijelaza između Hrvatske i Mađarske, i opet sve stoji. Europska je unija već više puta objavila programe za mađarsko-hrvatsku prekograničnu suradnju i trenutno se provode razni projekti, no njihova je održivost bez dobre prekogranične cestovne povezanosti nemoguća. Dok keresturska djeca trebaju prijeći šezdeset kilometara do svojih vršnjaka u Kotoribu, a udaljena su tek nekoliko kilometara, dotle neće oživjeti prava prekogranična suradnja, pa ni gospodarska. Za dobru prekograničnu suradnju prvo treba ostvariti odgovarajuće uvjete, a tada će ona proraditi sama od sebe. Sreća je žitelja na austrijsko-mađarskoj granici što na njihovoj granici ne teče rijeka, nažalost, u tom pogledu rijeka na hrvatsko-mađarskoj granici ipak stanovnike razdvaja, a ne „spaja”, kao što je to bila krilatica mnogih prekograničnih projekata.
beta

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version