Glasnik.hu

Switch to desktop

GARSKE BUNJEVAČKE FAMILIJE U SLIKAMA. HRVATSKA SAMOUPRAVA GARA. CROATICA, BUDIMPEŠTA, 2014.

knjigaBunjevačka priča kroz obiteljske fotografije

Poslije prve knjige, monografije pod naslovom Garski Bunjevci, objelodanjene potkraj 2012. godine, početkom ove godine tiskano je novo izdanje garske Hrvatske samouprave, ovaj put pod naslovom Garske bunjevačke familije u slikama, tiskano u nakladi izdavačke kuće Croatica u Budimpešti.

Tako je prva knjiga s domalo 400 stranica i 300 fotografija o garskim Bunjevcima, koju su oni sami napisali, sastavili, predvođeni članovima mjesne Hrvatske samouprave, a koja u deset poglavlja obrađuje podrijetlo i doselidbu Hrvata Bunjevaca, povijest sela, tradicije, školstvo, kulturni život, popis bivših i današnjih bunjevačkih familija, športski život, istaknute Bunjevce, na kraju s jednim povijesnim, jezičnim i književnim prilogom, dobila svoj isto tako reprezentativni nastavak. Kako je potkraj prošle godine, prigodom kratkog prikaza novog izdanja uz ostalo naglašeno, zapravo ona je drugi dio trilogije, koja će biti zaključena sljedećim izdanjem o rodoslovljima, odnosno familijskim granama garskih Bunjevaca, odnosno bunjevačkih Hrvata.

“Već prije dvije godine počeli smo sakupljati stare fotografije za prvu knjigu Garski Bunjevci, zapravo opću monografiju, ali manje o bunjevačkim familijama. Taj rad nastavljen je sakupljanjem slika o garskim familijama u Gari, što je i bila prvotna ideja, ali i izvan Gare, od onih podrijetlom iz našega naselja. Nitko nas nije odbio. Istraživane su i familijske grane, rodoslovlja, ali to će nakon daljnjih istraživanja biti predmet treće knjige. Tako smo došli do 127 familija i jedne knjige, svojevrsnog fotoalbuma bunjevačkih familija, reče tada Martin Kubatov. Od najstarijih do današnjih naraštaja, a vjenčane slike su u središtu pozornosti, jer su se nekada slike pravile povodom vjenčanja. Uostalom, knjiga je dostavljena svakoj obitelji. Objelodanjena je s potporom iz Fonda Ministarstva ljudskih resursa.

Potkraj prošle godine na priredbi Hrvatske samouprave u Gari predstavljena je nova knjiga pod naslovom Garske bunjevačke familije u slikama. Izdanje Hrvatske samouprave, koje iz tiska izlazi početkom ove godine u budimpeštanskoj Croatici, ukratko je predstavio predsjednik samouprave Martin Kubatov. Tom prigodom on uz ostalo reče kako je istražujući i familijske grane, odnosno rodoslovlja, prikupljena golema građa, koja zahtijeva daljnja istraživanja i obradbu, na temelju kojih će izdati i treću knjigu o garskim Hrvatima Bunjevcima, o rodoslovljima. Podsjetimo kako je prva knjiga pod naslovom Garski Bunjevci objelodanjena potkraj 2012. godine, također u izdanju Izdavačke kuće „Croatica”. O svojim istraživanjima rodoslovlja bunjevačkih obitelji u matičnim knjigama pohranjenim u elektronskoj bazi podataka Kalačke nadbiskupije, Martin Kubatov tom prigodom ukratko se osvrnuo na neke zanimljivosti, i to na opće zadovoljstvo okupljenih.

Glavni urednik uzornog i jedinstvenog izdanja Hrvatske samouprave čiji je glavni urednik i odgovorni izdavač predsjednik Martin Kubatov, lektor dr. Mijo Karagić, na 343 stranice objelodanjeno je 553 obiteljske fotografije crno-bijelim tiskom. Izdanje je ostvareno s potporom Fonda Ministarstva ljudskih resursa putem natječaja. Na naslovnici je vjenčana fotografija, odnosno svadbena slika Katice i Pere Aladžića iz 1935. godine. Na poleđini omota nalaze se slike Stane Zomborčević i Stipana Šibalina, te Marije i Janje Šibalin. Knjiga je tiskana u Croatici, neprofitnom poduzeću za kulturu, informativnu i izdavačku djelatnost.

Dvojezični uvod, svojevrsno obraćanje čitateljima, i zahvalnicu, ali i kratke potpise slika, uime izdavača potpisuje glavni urednik izdanja Martin Kubatov, predsjednik garske Hrvatske samouprave koji na bunjevačkoj ikavici uz ostalo napominje:

«Cili naš arhiv koji smo uspili sakupiti potiče iz 20. vika. Familije su se počele slikati otprilike od 1900-ih godina. No to nije bilo lako ko danas, a nije bilo ni jeftino pravit slike, tako se siromašniji svit sliko samo prilikom svatova. Zato smo od svakoje familije iskali vinčane slike bračni parova kojima posvećujemo istaknuto misto i značaj med fotografijama. To daje "izuzetnost" našoj knjigi.»

Slike su poslagane po abecednom redu 127 bunjevačkih obitelji: Aladžić, Antalović, Asić, Babić, Bešlić, Carić, Čilić, Davidov, Dujmov, Gergić, Gojtan, Gugan, Jasenović, Jelašić, Karagić, Komesar, Kričković, Kubatov, Kubatović, Kulišić, Kusulja, Matoš, Mihalović, Milanković, Miljački, Molnar, Ostrogonac, Pančić, Patarčić, Peštalić, Petrovac, Probojac, Rajić, Rakoš, Rapić, Ševarac, Šibalin, Šimić, Šokac, Vujić, Zomborčević i Zorić, uz gotovo isti broj obiteljskih nadimaka ili pučki «ruganih imena», primjerice Babini, Bonini, Bricini, Bucini, Buđini, Bugerovi, Buzdini, Cepini, Cigini, Čibicini, Čibini, Čvorkovi, Džočarovi, Đikini, Fabini, Grabljašovi, Grgini, Gršini, Guskovi, Ivošovi, Kesincini, Košutovi, Kričkovi, Krumpirovi, Kusarovi, Ličurovi, Lokini, Mecini, Mičodašovi, Mikicini, Miškilinovi, Pajini, Papučarovi, Pašini, Paulini, Prdini, Pruncilinovi, Sisakovi, Srotini, Susini, Šikljini, Špicini, Tamburicini, Tandrkovi, Trbuškovi, Trćkovi, Trokurovi, Tutini, Vencelovi, Vulcerovi, Zazini, Zeckilinovi, Žukini... U knjizi ćemo otkriti brojne poznate osobe iz javnog, društvenog, kulturnog i športskog života Hrvata u Mađarskoj rodom iz Gare: književnik Antun Karagić, novinar Antun Kričković, koreograf Antun Kričković, književnik i društveni djelatnik dr. Mijo Karagić, društveni djelatnici Stipan Karagić, Mišo Hepp, Joso Ostrogonac, Angela Šokac Marković, Joso Šibalin, nogometaši Nikola Pančić, Ivan i Antun Dujmov(Dunai), te osobe koje nisu rođene u Gari, ali su podrijetlom iz Gare, primjerice novinari i društveni djelatnici Ivan Gugan (otac Ivan Gugan), Stipan Balatinac (baka Ana Išpanović/Dujmov)...

«Najvećim postignućem ove knjige držimo to da smo spasili stare slike naši garski bunjevački familija i okupili sve u jednom izdanju.»

Za sve to su najzaslužnije prije svega garske obitelji koje su dale fotografije iz svoje arhive, nadalje oni koji su pomagali u sakupljanju fotografija. Jednako tako zaslužni su Mariška Patarčić Kubatov, koja je izabrala i složila stare fotografije, dr. Mijo Karagić koji je i ovo izdanje lektorirao u društvenom radu, a ne u posljednjem redu i Fond Ministarstva ljudskih resursa koji je materijalno pomogao izdavanje ove knjige. Na kraju knjige nalazi se Pogovor koji je napisao dr. Mijo Karagić.

S obzirom da je ova jedinstvena knjiga tiskana u nakladi od 450 primjeraka, zasigurno će se ona naći na policama svih bunjevačkih obitelji, u rukama njezinih članova koji su ponosni na svoje podrijetlo i nacionalnu pripadnost, pa makar danas već i ne govore svoj materinski jezik.

S. B.

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version