Glasnik.hu

Switch to desktop

Glasnikov tjedan

BrankaAko bi današnje pedesetogodišnjake netko zapitao onda kada su bili dvadesetogodišnjaci neka ocrtaju kako će izgledati njihove zemlje, regije, valute, težnje, politička uvjerenja njihova i svijeta koji će oni nastanjivati kao pedesetogodišnjaci, mnogi ne bi imali predodžbu onoga što se danas oko nas zbiva. Toliko se toga dogodilo u posljednjih trideset godina, rušile su se granice, stvarale nove, vodili se ratovi, raspadale države, stvarale nove, rušili se zidovi...

Danas nas uvjerava moguća stvarnost kako ih nema, i ista stvarnost kroz neki drugi „prozor” stvara zidove tamo gdje su vladajućima i kapitalu potrebni i nudi nam slike i recepte koje nikada nismo isprobali niti ćemo ih imati priliku isprobati, a mislimo kako su veoma ukusni.

Ovih dana čitam kako su njemačke oružane snage Bundeswehr u svojoj studiji naslova „Strateška prognoza 2040” donijele nekoliko mogućih scenarija razvoja stanja na europskom kontinentu polazeći od mogućnosti raspada Europske unije u sljedećih dvadesetak godina. Interni je to strateški dokument u koji je navodno imao uvid tjednik Der Spiegel, koji na svojim stranicama prenosi neke „tajne” toga.

Tako jedan od mogućih scenarija nosi naslov „EU u raspadu i reakcija Njemačke” i polazi od „višestrukih sučeljavanja” i raspada postojećeg sustava vrijednosti. „Proširenje EU-a zaustavljeno je, mnoge su članice napustile zajednicu, a Europa je izgubila na globalnoj konkurentnosti”, stoji u ovome scenariju. Pritom autori studije, koja je jedan od priloga razmišljanjima o budućnosti Bundeswehra, ne polaze isključivo od sukoba unutar EU-a kao glavnom razlogu raspada sustava vrijednosti, prenosi Hina.

„Kaotična, stihijska i sve konfliktnija globalna situacija dramatično je promijenila sigurnosno-političko okružje za Njemačku i Europu”, stoji u dokumentu. Kao daljnje moguće scenarije budućnosti europskog kontinenta autori predviđaju povratak sukoba na liniji istok – zapad pri čemu se predviđa samoizolacija nekih istočnih članica EU-a te čak priključenje nekih članica „istočnome bloku”.

Nije nam teško zamisliti realnost ovih tvrdnja, u godinama kada se dižu granice i zidovi, kada se traže autonomije unutar europskih država, kada neki izlaze referendumom iz EU-a, kada se u jedinstvenom Šengenskom prostoru nadziru granice jer je sigurnosno stanje u Europi napeto, prijete teroristički napadi, zaštita je vanjskih granica Europske unije upitna, a tu su i ilegalne migracije unutar Šengenskoga prostora, kažu nam naši virtualni „prozori“.

Branka Pavić Blažetin

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version