Glasnik.hu

Switch to desktop

Glasnikov tjedan

Branka juliusNovi saziv Narodnosnog odbora Mađarskog parlamenta prvu je sjednicu imao 15. svibnja, drugu 25. lipnja; 15. svibnja s dvije točke dnevnoga reda od kojih je jedna bila saslušanje zamjenika premijera mađarske vlade odgovornog za narodnosti Zsolta Semjéna. Nazočni glasnogovornici dvanaest narodnosti u Mađarskoj uza zastupnika Nijemaca u Mađarskom parlamentu imali su prilike obratiti se Zsoltu Semjénu i postaviti mu pitanja.

 

U odgovorima na postavljena pitanja Zsolt Semjén osvrnuo se na više aktualnih pitanja narodnosne politike, između ostaloga na izborni zakon i definiciju samoizjašnjavanja glede pripadnosti nekoj od narodnosti u Mađarskoj.

Govoreći o vrtićima, kazao je da su oni pri srcu mađarske vlade, i u njihov se razvoj ulažu golema sredstva. Stoga teško će biti u svezi s vrtićima reći da se neće podupirati neki prijedlog narodnosnih zajednica, ako postoje stvarni zahtjevi, ako ima djece...

Ista je stvar i s malim narodnosnim školama jer one su zalog opstanka sela, a za dijete je najbolje ako u školu ide u svom okruženju. Ali ako ima tako malo djece, onda škola fizički postaje neodrživa, jedina je granica potpore opstanka malih škola "zdravi razum", kazao je Semjén.

Govoreći o izbornom zakonu, pozvao je na otvoreni dijalog o problemima oko zakonske norme, te rekao da je mađarska vlada partner glede svih pitanja njihove promjene, ali ne treba očekivati da ona kaže tko je Rumunj, Srbin i tako dalje.

Po sadašnjoj normi pripadnost narodnosti pitanje je osobnog izjašnjavanja, što među nama govoreći, izgleda dosta liberalno, ali je po meni apsurdno, kazao je Semjén, te dodao da je to ozbiljna teškoća, da svatko može kazati koje je narodnosti, zapitavši se pri tome gdje je kraj toga?

Radikalnoliberalno je motrište da svatko bez stvarne veze može kazati kako je on punopravni član neke narodnosti. Mislim da je to nonsens, reče Semjén, stoga treba za to podrijetlo da mi je bar djed bio Hrvat ili treba za to neko znanje jezika.

Prihvaćam i činjenicu da nisam Bugarin, ali simpatiziram s bugarskom kulturom, umjetnošću, naučio sam bugarski i u zajednici sam s bugarskom narodnošću, stoga možda mogu biti i član bugarske narodnosti.

Ali oprostite, ako ja nemam nijednog bugarskog pretka, ako nijednu riječ ne znam bugarski, pojma nemam o bugarskoj kulturi, povijesti, i pri tome kažem da sam po narodnosti Bugarin, i želim krenuti na narodnosnim izborima, mislim da to nije normalno, kazao je Semjén.

Pitanje je tek da mađarska država očito ne može na sebe preuzeti odgovornost ograničavanja i sužavanja sadašnjega liberalnog zakona u svezi s tim tko može biti Rumunj, Hrvat, Srbin.

Stoga kažem, govorimo iskreno. Taj odium ne možemo na sebe preuzeti da nam Bruxelles poslije kaže kako proganjamo narodnosti time da oduzimamo pravo samoizjašnjavanja glede pripadnosti narodnosti.

Stoga ako narodnosti u Mađarskoj imaju prijedlog – za što ćemo mi osigurati stručnu pravnu pozadinu – s gledišta međunarodnoga prava razuman i prihvatljiv prijedlog, mađarska je vlada partner tomu.

Mislim da u svezi s pripadnošću narodnosti trebaju objektivni kriteriji i zdrav razum, ali mi ne možemo sužavati ili oduzimati prava slobodnog izbora samobitnosti.

Stoga bude li glede izbornog zakona i oko definicije samoizjašnjavanja u svezi s narodnosnom samobitnosti po gledištu međunarodnoga prava prihvatljivog prijedloga, partner sam toga, zaključio je između ostaloga Semjén.

Branka Pavić Blažetin

© 2014. Croatica Kulturális, Információs és Kiadói Nonprofit Kft.

Top Desktop version