RAZGOVARALA: BRANKA PAVIĆ BLAŽETIN
Naporan je dan iza Vas, niz susreta s najvišim dužnosnicima Mađarskog parlamenta, države i vlade. Kako su prošli današnji bilateralni razgovori?
S moje strane izvrsno. Temeljni cilj mi je bio – iako je posjet dogovoren još davno, prije nekih šest mjeseci – ipak temeljni cilj mi je bio popraviti odnose ili barem percepciju odnosa između Mađarske i Hrvatske, jer ja vjerujem da oni nisu narušeni na onoj supstantivnoj strukturnoj razini. Narušeni su, nažalost, samo na retoričkoj oko ovih posljednjih problema migracija. Mi ne možemo dopustiti da negativni problemi definiraju naše odnose. Kao što je rekao Krleža, danas ga je citirao i mađarski predsjednik Áder na tiskovnoj konferenciji: „O hrvatsko-mađarskim problemima mogla bi se napisati knjiga, međutim cijela jedna knjižnica ne bi bila dovoljna da u nju stane sve o hrvatsko-mađarskom prijateljstvu, našim međusobnim odnosima i orijentiranošću jednima na druge.”
I ono što mi je bilo danas iskazat jest da postoje otvorena pitanja, postoje problemi koje moramo rješavati, ali ih idemo rješavati u duhu dobrosusjedstva, međusobnog poštovanja i uvažavanja na korist obiju država i obaju naroda. Mislim da sam to uspjela postići i nadam se da ove kratkoročne trzavice koje smo vidjeli, vjerujem da one neće dugoročno utjecati na naše odnose. Ja vjerujem doista da odnosi između Hrvatske i Mađarske mogu biti primjerom u cijeloj Europskoj uniji dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa. Neću nikada zaboraviti pomoć koju je Mađarska nama pružila u vrijeme Domovinskoga rata, u zbrinjavanju izbjeglica, ali i u svakom drugom pogledu, i neću nikada zaboraviti kada sam bila ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, kada je Hrvatska pokušavala pokrenuti pregovore s Europskom unijom, da je mađarski ministar vanjskih poslova, moj kolega, bio jedan od onih koji su mi danonoćno pomagali. Nikada nisu dovodili u pitanje kredibilitet hrvatske vlade, nikada nisu postavljali ono što se kaže second questions, dakle uvijek su nam vjerovali, uvijek su vjerovali da mislimo ozbiljno, i Mađarska nam je stvarno puno pomogla na putu Europske unije i NATO-a, i sada, evo, imamo, uz onu prošlost od više stoljeća koju dijelimo, budućnost koja je puno važnija i koju dijelimo zajedno. Budućnost za koju želim da bude mirna i prosperitetna i za Hrvatsku i za Mađarsku i za naše narode, i da budemo snažni u Europi. Kao što sam rekla u New Yorku i danas ovdje na predavanju na sveučilištu Corvinus: Nikad nemojte ocjenjivati osobu, problem ili državu po njenoj ili njegovoj veličini. Veličina geografska ili broj ljudstva nije bitan. Bitno je srce i bitno je onako kako se sami stvorimo. Koliko vjerujemo u sebe. Ja mislim da utjecaj i uloga Hrvatske može daleko nadići granice našega geografskog prostora ili našeg ljudskog ograničenja. Uostalom, kao Hrvati prisutni smo ovdje u Mađarskoj, ali i svugdje u svijetu. Bilo kamo dođem, naiđem na hrvatsku zajednicu i tako mi je drago da su uvijek toliko cijenjeni članovi lokalnoga društva i da Hrvati toliko pridonose uopće globalnom razvoju u svakom pogledu od sporta do znanosti, do mnogih drugih područja.
Spomenuli ste Hrvate... Jesu li u današnjim razgovorima s gospodinom Kövérom, Áderom i Orbánom Hrvati u Mađarskoj bili tema razgovora?
Naravno, to je prirodno. Bez obzira na to što migranti trenutno dominiraju našim međusobnim odnosima, pitanje na kojem sam apsolutno inzistirala i koje sam potaknula na svim razgovorima i s predsjednikom države i vlade i Parlamenta jest upravo hrvatska zajednica ovdje u Mađarskoj i, naravno, mađarska zajednica u Hrvatskoj. Istaknula sam da Hrvatska štiti u potpunosti prava Mađara da imaju svog saborskog zastupnika, zahvalila sam na potpori koju mađarska vlada pruža Hrvatima ovdje u Mađarskoj, ali sam isto tako izrazila nadu da ćemo u budućnosti ovdje za Hrvate imati punopravnog zastupnika u Parlamentu s pravom glasa kao što ga imamo u Hrvatskoj za mađarsku zajednicu.
Da, to je važna tema. Hrvatska predsjednica i hrvatska politika ne odustaju od traženja toga prava?
Naravno, ne odustajem, to sam si zacrtala i to je apsolutno što ću promicati. To nije samo moja ustavna obveza, već i etička i ljudska obveza. Promicati prava hrvatskoga naroda izvan domovine. Znate da je po Ustavu dužnost sviju nas brinuti se o Hrvatima izvan domovine, ali držim da je to isto tako i snažna odrednica hrvatske vanjske politike. Jer hrvatska zajednica u drugim državama upravo je onaj pozitivni most na koji možemo graditi međusobne odnose, dakle moramo se apsolutno zalagati za njihova prava, ali moramo isto tako isticati koje su ono bogatstvo u našim međusobnim odnosima i bogatstvo za državu u kojoj žive.
Često se koriste sintagmom mosta, ali može li se tim mostom hodati? Koliko je hrvatska država svjesna upravo snage hrvatske zajednice izvan njenih granica i koliko koristi hrvatsku zajednicu svojoj promociji?
Moram reći da sam pomalo razočarana posljednjim godinama, pogotovo od osamostaljenja, odnosom hrvatske države prema Hrvatima izvan domovine. Uvijek se to nekako zadržalo na deklarativnoj razini. Počeli smo s nekakvim ministarstvom za iseljeništvo i danas se to svelo na ured za iseljeništvo. Mislim da to treba u potpunosti preokrenuti. Jedna sam od onih koji zastupaju da osnažimo taj ured, dakle da se to čak digne na razinu ministarstva koje bi se brinulo kako o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj tako i o pravima Hrvata izvan domovine, ali i koji bi bio tu kao servis, kao usluga koja bi pomagala Hrvatima koji se ili žele vraćati u domovinu, ili žele poslovati s domovinom, ili im pomagati u rješavanju bilo kakvih slučajeva kao ishodovanje dokumenata ili pronalazak, ne znam, njihovih djedova, baka, njihovih predaka, dakle biti na usluzi našim iseljenicima jer ono bogatstvo koje vidimo u našem iseljeništvu i u Hrvatima koji su autohtona manjina u susjednim državama jest ne samo u toj demografskoj obnovi ili pak ulaganju u Hrvatsku. Prvenstveno vidim to bogatstvo u iskustvu koji ste stekli životom u raznim državama. Mislim da nam je to iskustvo neophodno kako bismo prekinuli taj nekakav lanac, taj krug u kojem se neprestance krećemo od komunizma naovamo i gdje nismo sposobni zapravo prekinuti tu svijest u Hrvatskoj, promijeniti stanje svijesti, poticati individualnu odgovornost, poticati rad, kulturu rada, cijeniti rad, cijeniti poduzetništvo. A sve ste vi to stekli u mnogim državama. Mađarska je imala slične probleme kao Hrvatska u transformaciji, ali, evo, vidimo da je dalje otišla, barem kad je riječ o gospodarskim pokazateljima. Vidimo da je rast GDP-a viši, dakle možemo tu učiti od Mađarske i u iskorištavanju EU-fondova i u gospodarskoj preobrazbi. Imamo Hrvate diljem svijeta koji žive u državama od Australije do Sjeverne Amerike gdje su već godinama i gdje su desetljećima na snazi demokratski sustavi koji upravo idu k debirokratizaciji, k poticanju poslovne klime ulaganja i poticanje te individualne odgovornosti svakoga, ali onda i svakome dati zapravo i dovoljne ovlasti da može donositi odluke i da može sudjelovati u radu države i u radu lokalne uprave.
Politika se uvijek vrti oko gospodarstva. Je li danas bilo riječi o problemu između Mađarske i Hrvatske koji se vrti oko pitanja INA – MOL? Kako gledate na hrvatske strateške interese u ovome srednjoeuropskom prostoru?
Konkretno problema INA – MOL smo se kratko danas dotakli jer svi su svjesni da je u Hrvatskoj trenutno predizborna kampanja i da je raspušten Sabor, i vlada zapravo funkcionira kao tehnička vlada i zbog toga nitko ne očekuje njihova rješavanja. Međutim, ono u čemu se nadam: da ćemo uskoro krenuti u rješavanju takvih pitanja, naravno u duhu dobrosusjedstva i iznalazit rješenja koja će ići na korist obiju država, na korist prijateljstva obiju država. Povijest toga problema prilično je zamršena, on nije do meni mojih ovlasti njegova rješavanja, ali ono što ću svakako poticati i s obzirom da su međunarodni odnosi, vanjska politika, diplomacija u domeni mojih ustavnih ovlasti, jest da ta pitanja, ta otvorena pitanja riješimo prvo putem dijaloga u duhu dobrosusjedstva, povelje ujedinjenih naroda, međusobnog poštovanja, i, naravno, ništa toga ne može ići na uštrb interesa Republike Hrvatske, ali isto tako moramo poštivati i suverenitet i interese druge države i cijeli proces kako je dosada išao.
