U organizaciji Seoske i Hrvatske samouprave, te uz potporu Hrvatske samouprave Šomođske županije, 13. rujna u Novom Selu priređen je tradicionalni godišnji Dan sela te Hrvatski Dan sela i Gajdaški festival.
Programi na otvorenome bili su dostupni cijeloga dana, a u poslijepodnevnim satima u mjesnoj crkvi zaštitnice sela svete Ane bila je sveta misa koju je predvodio martinački župnik, dušobrižnik i Novoseljana, Ilija Ćuzdi uz koncelebraciju braće svećenika Joze Egrija i Augustina Darnaija. Misi je nazočio i parlamentarni zastupnik László Szászfalvi te načelnici obližnjih naselja, na čelu s novoselskim načelnikom Zoltánom Vargom i predsjednikom tamošnje Hrvatske samouprave Belom Silađijem.
Župnik Ilija Ćuzdi kazao je kako je sveta misa u znaku blagdana Svetoga Križa. U selu je toga dana ostvarena priredba koju neće prenositi svjetske televizije, ali će nam ostati u sjećanju, čime ćemo pridonijeti njegovanju naše baštine i kulture naslijeđene od naših predaka, koju trebamo predati idućim naraštajima, a to su jezik, kultura i naša vjera na materinskom jeziku. Kad god imamo zgodu, treba se koristiti njome i moliti se na materinskom jeziku, i neka nas dragi Bog blagoslovi na tom putu, reče novoselski dušobrižnik.
Kako kažu načelnik Varga i predsjednik Silađi, selo ima dvjestotinjak stanovnika, mnogo starih ljudi, mladi ne ostaju u selu. Nema posla ni prilike za posao. Trude se svim snagama očuvati seosku zajednicu, koju čini hrvatski živalj, duboko uronjen u vjeru, rad i običaje te tradiciju predaka.
Parlamentarni zastupnik László Szászfalvi budućnost ovoga zaostalog kraja vidi na nekoliko područja: poljoprivredu, razvoj ekoturizma, i otkrivanje skrivenih vrijednosti prirodnog okoliša...
Ovo je područje gospodarski zaostalo, ali područje velikih vrijednosti koje zajednica i politika sve više prepoznaju. Kultura i tradicija, hrvatska samosvijest uspjele su se očuvati unatoč povijesnim nedaćama i pitanje je želimo li preživjeti ili graditi budućnost. Szászfalvi je kazao kako je zajednica preživjela teške povijesne trenutke, a blizina matične domovine Hrvatske i članstvo u Europskoj uniji golema je gradnje bolje budućnosti. Suočeni smo s nizom problema i izazova, demografskim, razvojnim, pograničnim, kojima trebamo pristupati složno i temeljno. Veliku ulogu ima crkva u očuvanju materinskoga jezika, u snaženju samobitnosti jačanju nacionalne kulture. Stvaranje radnih mjesta u poljoprivredi, jačanje stručnog odgoja, proizvodnju i preradu zadržati na ovom području, jačati gospodarsku suradnju Mađarske i Hrvatske, promišljanje zajedničkih projekata ekoturizma, graničnih prijelaza i zajedničkim programima, u tome vidi zadatke i budućnost ovoga područja zastupnik Szászfalvi.
U večernjim satima u mjesnom domu kulture priređen je kulturni program uz nastup društava iz Podravine: martinačkoga Ženskog pjevačkog zbora “Korjeni”, starinskoga Tamburaškog zbora i orkestra Biseri Drave te KUD-ova Drava iz Lukovišća i Podravina iz Barče. Nastupio je najstariji dudaš u Mađarskoj, Novoseljanin Pavo Gadanji uz Orkestar Mišina i izvrsne dudaše, na čelu s Andorom Véghom. Za večernju zabavu pobrinuo se Orkestar Drava.
Branka Pavić Blažetin