Nemojte zaboraviti kako je registracija narodnosnih birača u narodnosne biračke popise i nadalje otvorena. Mađarski ili europski državljanin, te izbjeglica, useljenik ili stalno nastanjeni ako je napunio 17. godinu života ili je prije 17. godine sklopio brak, te ima stalno prebivalište u Mađarskoj, s neoduzetim biračkim pravom, automatski je upisan u središnji popis birača. Ista osoba od 1. siječnja 2014. godine može tražiti a) upis u narodnosni birački popis; b) tražiti pomoć pri glasovanju; c) zabraniti izdavanje podataka postavljačima lista, kandidatima.
Molbu može uputiti preko www.valasztas.hu ili na www.magyarorszag.hu pismom ili osobno uz ispunjeni obrazac dobiveni poštom (potkraj prosinca 2013. godine) mjesnom izbornom uredu, čije se ime također može pronaći na www.valasztas.hu. Molbu bilo kada može promijeniti ili izbrisati. Upis se može tražiti ako je birač pripadnik jedne od 13 priznatih nacionalnim zajednica u Mađarskoj, oznakom rubrike A označava da kao birač želi sudjelovati u označenome narodnosnom biračkom popisu, čime stječe pravo sudjelovanja izborima za narodnosne samouprave.
Oni birači koji se ne upišu na narodnosnu listu svoje manjine do roka određenog za ostvarivanje prava glasovanja na jesenskim izborima za mjesne i narodnosne samouprave, ne mogu glasovati. Kako bi mogli ostvariti svoje pravo glasovanja na mjesnim i narodnosnim izborima za mjesne, županijske i hrvatsku državnu samoupravu čiji će se sastav od 2014. godine birati neposredno, moraju se upisati u hrvatski birački popis. Na mjesnim (lokalnim) i narodnosnim izborima ujesen 2014. glasovat će se na liste kandidata postavljene od civilnih udruga ili zaklada. Narodnosni izbori moći će se pokrenuti u onim mjestima, okruzima gdje po popisu stanovništva iz 2011. godine ima najmanje 25 Hrvata, ako se udovolji zakonskim odredbama o broju upisanih birača u narodnosni birački popis u mjestu. U naseljima ispod sto birača u narodnosnom popisu moći će se birati tri zastupnika, a u mjestima iznad sto upisanih birača u narodnosnom popisu četiri zastupnika. Novi izborni zakon ne poznaje dosadašnju kategoriju elektorskog biranja pri utemeljenju područnih odnosno državnih narodnosnih samouprava, pa će birač istoga dana moći birati, ako to želi, svoje predstavnike u mjesnu, područnu (županijsku) i državnu samoupravu. Može birati na svim razinama: mjesnoj, područnoj i državnoj, ali neostvarivanje prava na jednoj ne uvjetuje niti isključuje drugu, druge. Dakle birač može glasovati tek na jednoj ili na dvije razine. Liste na koje će moći glasovati birači na izborima za mjesne, područne i državnu samoupravu moći će postaviti civilne organizacije ili zaklade. Tako primjerice birač, ako to želi, može u svome mjestu glasovati na listu koju je postavila mjesna civilna udruga, ili bilo koja druga udruga, a na ostalim razinama na listu/e neke/ih druge/ih udruge/a. Kandidati trebaju imati 5% preporuka (najmanje pet osoba) onih koji su se upisali na mjesni birački popis. Svaki upisani birač može dati tek jednu preporuku. Listu za županijsku ili glavnogradsku narodnosnu samoupravu može postaviti civilna udruga ili zaklada koja ima najmanje 2% preporuka narodnosnih birača (preporuka za listu, ne za kandidata) prijavljenih na popis u toj županiji, a uz to na izborima u danoj županiji od ukupnoga broja kandidata 10% su njezini kandidati. Listu za dobivanje mandata u državnoj narodnosnoj samoupravi mogu postaviti one civilne udruge koje su na izborima za mjesne samouprave postavile najmanje 10% kandidata te sakupile najmanje 2% preporuka sveukupnoga broja birača u državi upisanih u narodnosni registar. Oni koji su se već registrirali u hrvatski birački popis pod A, ako nisu tražili brisanje iz njega, u popisu su daljnjih deset godina, i moraju tek na dan izbora za mjesne i narodnosne izbore izaći na birališta ako žele ostvariti pravo glasa.
Branka Pavić Blažetin
