Svečano obilježavanje 450. godišnjice bitke kod Sigeta izvedbom opere Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca u Mađarskoj državnoj operi bio jesredišnji kulturni događaj u Budimpešti, 18. rujna. Nastup Opere HNK u Osijeku ispraćen je klicanjem gledatelja koji su do posljednjega mjesta napunili prostor zdanja Mađarske državne opere.
Gostovanje hrvatske opere Ivana pl. Zajca Nikola Šubić Zrinjski ostvareno je pod visokim pokroviteljstvom mađarskog predsjednika Jánosa Ádera i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Brojni uglednici mađarskog i hrvatskog javnog života pribivali su događaju.
Publiku su pozdravili zamjenik mađarskog premijera Zsolt Semjén ističući da su mađarska vlada i Hrvatski sabor 2016. godinu proglasili memorijalnom godinom, što je znak dubokog suživota i prijateljstva dvaju naroda i država, te dodao da je junačka smrt Nikole Zrinskog i njegovih suboraca jednako veliki simbol kao i krv peštanskih momaka na ulicama Budimpešte 1956. godine, ili pak hrvatskih junaka u Domovinskom ratu 1990-ih godina.
Podsjetio je da su József Antall i njegova vlada među prvima priznali neovisnost Hrvatske, a pružili su znatnu pomoć hrvatskoj borbi za samoobranu. Orbánova je vlada također odlučno poduprla pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, naglasio je Semjén ističući da nas zajedničko odavanje počasti Nikoli Zrinskom i njegovim borcima u Sigetu 7. rujna i prisjećanje na obitelj Zrinski obvezuje na suradnju jer Mađari i Hrvati samo zajedno mogu napredovati.
Ministar kulture Republike Hrvatske u tehničkoj vladi Tihomira Oreškovića Zlatko Hasanbegović istaknuo je da je Sigetska bitka neprijeporno jedan od prijelomnih događaja u europskoj, hrvatskoj i mađarskoj povijesti, a Nikola Šubić Zrinski simbol zajedničkoga povijesnog usuda hrvatskog i mađarskog naroda, koji su na povijesnoj vjetrometini kroz osam stoljeća zajedničkog života dijelili dobro i zlo, uspone i padove. Ministar kulture naglasio je da „Nikola Šubić Zrinski i danas, u vremenu obilježenom bezidejnošću i trgovačkim mentalitetom, šalje poruku junaštva, požrtvovnosti i domoljublja, našemu naraštaju hrvatskog i mađarskog naroda, ali i zajedničkom europskom domu, koji se treba graditi na idealima slobode i očuvanja kulturne i nacionalne posebnosti svakog europskog naroda.
Veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Gordan Grlić Radman kazao je: „Ovako veliko djelo ne može se izvoditi baš svaki dan. Za njega su potrebne pripreme i planiranje. Simbol Sigeta i Nikole Šubića Zrinskog znači jako mnogo u zajedničkoj povijesti, a prije svega u ovim okolnostima novoga razdoblja 21. stoljeća. Znači, jedan novi suživot, jedan novi pogled na sve ono što se dogodilo prije 450 godina, na sve one vrline koje su odlikovale Nikolu Šubića Zrinskog, znači one pozitivne vrline – vjernost, odanost, ljubav. Na neki način čeznemo svi za tim jer u današnjem turbulentnom globaliziranom vremenu poželimo se tih vrijednosti koje su bitne čovjeku. Sigurnost, stabilnost... Tako da u današnje vrijeme njegujemo to jedno poštovanje koje smo zajedno doživjeli, koje se prenosi na nove generacije i na taj način kroz Nikolu Šubića Zrinskog približavamo se i kao prijateljske susjedne države i kao dva naroda.”
Istaknuo je da čelnici dviju susjednih i prijateljskih država, Mađarske i Hrvatske, jednako razmišljaju o zajedničkoj junačkoj prošlosti i znaju da poštovanje i njegovanje povijesne i kulturne baštine ima važnu ulogu izgradnje i zajedničke budućnosti u europskoj obitelji.
Operu Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca režirala je Nina Kleflin, dirigirao Mladen Tutavac, scenografiju potpisao Osman Arslanagić, kostimografiju Amela Vilić, koreografiju Dinko Bogdanić, oblikovanje svjetla Aleksandar Mondecar. Na libreto Huge Badalića, u glavnim su ulogama nastupili Dalibora Hanzalek, Tamara Franetović-Felbinger, Valentina Fijačko, Filip Sever, Domagoj Dorotić, Zvonimir Ivanović, Berislav Puškarić, Damir Fatović, Igor Krišto, Robert Adamček, Tomislav Binder, Slobodan Cvetičanin, Nenad Tudaković, Jasna Komendanović, Mirjana Peteš, Danijela Božičević, Đurđica Tomaš-Grubešić, Snježana Lakotić, Davor Panić.
Premijera je bila 23. studenoga 2012. godine, a uza spomenute plesove izvodili su Sara Epifany Erceg, Vuk Ognjenović, plesna skupina i zbor HNK Osijek.
Brojnu su publiku činili i Hrvati iz svih krajeva Mađarske i njihovi politički predstavnici, voditelji ustanova i glasila, na čelu s HDS-ovim predsjednikom Ivanom Guganom, a na predstavu su doputovali organizirano i brojni Osječani.
Gostovanje u Mađarskoj državnoj operi Opere HNK u Osijeku omogućilo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
