Hrvati izvan Hrvatske: jezik, književnost, tradicijska kultura;
VINKOVCI – U Vukovaru i Vinkovcima od 10. do 13. rujna zbivala su se događanja 6. hrvatskogslavističkog kongresa, stručno znanstvenog skupa koji okuplja hrvatske i inozemne kroatiste, slaviste, filologe i kulturologe, a koji se održava svake četvrte godine. Na kongresu je sudjelovalo 270-ak sudionika koji su iznijeli 230 znanstvenih referata odabranih na osnovi povoljne recenzije. Kongres je bio u znaku Hrvatske mlade lirike, te stote obljetnice smrti Antuna Gustava Matoša.
Cilj je kongresa znanstvena, stručna i sveobuhvatna raščlamba stanja domaće humanističke i filološke znanosti, u odnosu prema suvremenome svjetskom trendu u ovim područjima i davanju smjernica za daljnji rad. Sudionici kongresa bili su sa svih hrvatskih sveučilišta i filoloških znanstvenih ustanova u Hrvatskoj, ali i s kroatističkih i slavističkih ustanova u Austriji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Srbiji i Rusiji.
Rad skupa odvijao se u osam tematskih sekcija: Hrvatska glagoljska i paleoslavistička problematika; Slavonski kontekst hrvatskoga jezika, književnosti i kulture; Razvoj hrvatskoga jezika: povijest, dijalektologija, standardizacija; Antun Gustav Matoš i Hrvatska mlada lirika – smjena paradigmi; Teorijski i periodizacijski aspekti u proučavanju hrvatske književnosti; Poučavanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture; Hrvati izvan Hrvatske: jezik, književnost, tradicijska kultura; Opća slavistička problematika i hrvatski jezik, književnost i kultura. Prvi put na Hrvatskome slavističkom kongresu radilo se u tri sesije kroz tematsku sekciju Hrvati izvan Hrvatske: jezik, književnost, tradicijska kultura.
U sesiji Hrvati izvan Hrvatske: jezikoslovne teme, bilo je pet izlaganja, a među izlagačima bili su i Timea Bockovac s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu izlažući na temu; Jezični identitet Hrvata u Mađarskoj u 21. stoljeću, i Estera Tamaško s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Loránda Eötvösa koja je izlagala natemu Jezik i identitet u Dušnoku u Mađarskoj. U sesiji Hrvati izvan Hrvatske: tradicijska kultura, izlagalo je pet izlagača, među njima i Gábor Balogh s poslijediplomskoga doktorskog studija hrvatske kulture, Filozofski fakultet Zagreb na temu Konstrukcija lika kralja Matije Korvina preplitanjem usmenih predaja. U sesiji Hrvati izvan Hrvatske: književne teme bilo je pet izlagača, među njima izlaganja su uime Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj održali Stjepan Blažetin koji je govorio na temu «Vječne vode» Stanislava Prepreka te Silvestar Balić koji je izlagao na temu Recepcija hrvatske književnosti u suvremenim mađarskim časopisima.
Dodijeljene su i nagrade ustanovljene na prvome hrvatskom slavističkom kongresu 1995. godine u Puli: Stjepan Babić primio je Povelju Stjepana Ivšića za veliki doprinos razvoju i promicanju hrvatskoga jezikoslovlja, Stanislav Marjanović primio je Povelju Antuna Barca za veliki doprinos razvoju i promicanju hrvatske znanosti o književnosti, Svjetlana Olegovna Vjalova primila je Povelju Vatroslava Jagića za veliki doprinos proučavanju hrvatske glagoljičke baštine te za promicanje hrvatskoga jezika i kulture.