Najveći kroatistički skup izvan Republike Hrvatske okupio šezdesetak izlagača
U organizaciji Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, u suradnji s Regionalnim centrom Mađarske akademije znanosti i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, 17. i 18. listopada 2014. godine u Pečuhu je održan XII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup. Otvorenje Skupa i sam Skup odvijao se u prostorijama pečuškoga Regionalnog centra Mađarske akademije znanosti.
Sudionike Skupa pozdravili su ravnatelj Znanstvenog Zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepan Blažetin, prorektor Sveučilišta u Pečuhu Gyula Zeller, prodekan Filozofskog fakulteta u Pečuhu Péter Müller, predsjednik Regionalnog odbora Mađarske akademije znanosti György Kosztolányi, generalna konzulica Republike Hrvatske Vesna Haluga i predsjednik HDS-a i glasnogovornik hrvatske manjine u Parlamentu Mišo Hepp.
Čelnici sa Sveučilišta i Fakulteta tijekom svojih pozdravnih govora rekoše kako su hrvatska kultura i jezik na više načina prisutni u regiji i u Pečuhu i da je program Skupa vrlo šarolik. što je ujedno i dokaz proširenja znanstvenog interesa Odsjeka, a priređivačima Skupa čestitali su na vrlo dobroj organizaciji. Prodekan Müller još je dodao kako mu je iznimno drago što Odsjek ima dobre odnose s partnerskim ustanovama iz Hrvatske (Zagreb, Osijek, Rijeka, Zadar).
Na tome glasovitom kroatističkom susretu – najveći kroatistički skup izvan granice Republike Hrvatske – koji se organizira dvogodišnje, s tradicijom dugom dva desetljeća, sudjelovalo je šezdesetak znanstvenika i stručnjaka iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije (Vojvodine), Hrvatske i Mađarske. Tijekom zanimljivih predavanja raspravljalo se o jezikoslovnim, književnoznanstvenim i kulturološkim temama. Među izlagačima našla su se najpoznatija imena kroatističkih, kulturoloških i povijesnih znanostite lijep broj mladih znanstvenika, kojima ova konferencija pruža mogućnost da prikažu rezultate svojih istraživanja. Skup su posjetili studenti Odsjeka za hrvatski jezik i književnost i profesori pečuške Hrvatske škole Miroslava Krleže.
Nakon svečanog otvorenja slijedila su plenarna izlaganja Ljiljane Kolenić (Osijek): Hrvatski književni jezik u Matoševo vrijeme i Krešimira Bagića (Zagreb): Hrvatska književnost i kultura dvadesetih.
Slijedio je rad po sekcijama, rasprave vezane uz teme sekcije te je još bilo priređeno predstavljanje Zbornika s XI. Međunarodnoga kroatističkoga skupa. O zborniku radova govorili su prof. dr. Ernest Barić i urednik Zbornika, prof. dr. Stjepan Blažetin. U zborniku se nalaze pisane inačice predavanja održanih na XI. Međunarodnom kroatističkom znanstvenom skupu u Pečuhu 2012. godine. Knjiga opseže 617stranica i sadrži 48 radova.
Rad dvodnevnoga skupa odvijao se u šest sekcija: Jezikoslovlje, 100. obljetnica početka I. svjetskog rata, Književnost i kultura I., Književnost i kultura II., 100. obljetnica smrti Antuna Gustava Matoša te Dvo- i višejezičnost, metodička pitanja.
Rad u jezikoslovnoj sekciji prvog dana vodili su: Ernest Barić i Sanda Ham. Slijedila su ova izlaganja: Dunja Vranešić, Tamara Gazdić-Alerić (Zagreb): Koncept i struktura elipse u suvremenome jeziku; Amira Turbić-Hadžagić, Bernes Aljukić, Samra Hrnjica (Tuzla): Jezik natpisa srednjovjekovne Bosne iz 12. stoljeća; Teodora Vigato (Zadar): Intertekstualnost u hrvatskim inačicama Govorenja svetog Bernarda; Ivica Vigato (Zadar): Jezik i pismo dviju propovijedi iz 17. stoljeća sa sjevernodalmatinskih otoka; Sanja Vulić (Zagreb): O jeziku Vice Petrovića; Sanda Ham (Osijek): Časopis Hrvatski jezik i Jezik; Erika Rac (Kaniža): Analiza molitvenika pomurskih Hrvata «Ruža nebeska»; Đuro Blažeka (Zagreb): O inačicama u govoru Preloga; Petra Glavor Petrović (Sambotel): O kulinarskom nazivlju u Habdelićevu Dictionaru.
U drugoj sekciji prvog dana (100. obljetnica početka I. svjetskog rata) predsjedali su Timea Bockovac i Tomislav Žigmanov. Izlaganja su održali: Dinko Šokčević (Pečuh): Mađarski planovi za rješenje hrvatskog pitanja za vrijeme Prvoga svjetskog rata; Robert Hajszan (Güttenbach): Značajni aspekti u vezi sa sarajevskim atentatom; Ladislav Heka (Segedin): Posljedice I. svjetskog rata na Hrvatsku i Hrvate; Bernadeta Zadrović (Prisika): Spomenici poginulih vojaka u gradišćanskohrvatskim naseljima u Mađarskoj; Timea Bockovac (Pečuh): Motiv rata u rukopisnim molitvama iz Semartina; Tomislav Žigmanov (Subotica): Prvi svjetski rat u hrvatskoj književnosti u Vojvodini; Anica Bilić (Vinkovci): Istina i kič u «Bojnom cvijeću» Stjepana Petrića, nepoznatoga hrvatskog ratnika iz Prvoga svjetskog rata; Siniša Bjedov (Osijek): Veliki rat u publikacijama Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku 1910. – 1924.; Zorica Jurčević (Zagreb): Hrvatsko blato u Prvom svjetskom ratu: simbolika novele Bitka kod Bistrice Lesne; Robert Bacalja i Katarina Ivon (Zadar): Ratna lirika Jurja Kapića.
Prvoga dana Skupa u trećoj sekciji (Književnost i kultura I.) predsjedali su: Janja Prodan i Ante Bežen. Izlaganja su imali: Željko Predojević (Popovac): O traženju kulturnog identiteta južne Baranje na primjerima usmene književnosti i pučke kulture; Dubravka Božić Bogović (Osijek): Najstarije matične knjige južnobaranjske katoličke župe Luč (1722. – 1769.); Ante Bežen (Zagreb): Ivan Mažuranić – utemeljitelj suvremenoga hrvatskoga obrazovnoga društva; Živko Gorjanac (Baja): Jezična i tematska analiza Danice ili kalendara za u Ugarskoj živeće Bunjevce, Šokce, Race i Dalmatince (1923. – 1944.); Katarina Čeliković (Subotica): Književnost u starom tečaju časopisa Klasje naših ravni (1935. – 1944.); Lilla Trubić (Pečuh): Mađarske teme u političko-izvjestiteljskim i književnim djelima Marije Jurić Zagorke; Janja Prodan (Pečuh): Iz Biblioteke dobrog susjedstva / U povodu 30. obljetnice smrti Zoltána Csuke; Katja Bakija (Dubrovnik): Dubrovnik u knjizi putopisa Ide von Düringsfeld Aus Dalmatien (Prag, 1857.); Frana Marija Vranković (Zagreb): Međuratno (1919. – 1941.) dubrovačko kazalište kroz vizuru todobnih periodičnih publikacija; Vanda Babić (Zadar): Uloga don Srećka Vulovića u kulturnoj povijesti Boke kotorske; Stjepan Blažetin (Pečuh): Povodom 20. obljetnice smrti Đuse Šimare Pužarova.
Nakon rada po sekcijama i završetka prvoga dana sudionici Skupa posjetili su „Centar znanja” i Kulturnu četvrt Zsolnay gdje je gostima o životu i radu obitelji Zsolnay govorila profesorica Eva Polgar.
Drugoga dana Skupa (Književnost i kultura II.) predsjedali su: Kristina Peternai Andrić i Silvestar Balić, a izlagali: Suzana Coha (Zagreb): Zakleti neprijatelji i(li) „ustavna braća”: prikazi mađarskog entiteta i interpretacije hrvatsko-ugarskih veza u hrvatskom narodnom preporodu; Andor Végh (Pečuh): „Ili Anti ili Titi” – Mađari istočne Slavonije i Bilogore u Drugom svjetskom ratu i poraću; Silvestar Balić (Pečuh): Problemi nacionalne identifikacije kod Hrvata u Mađarskoj; Ivica Đurok (Pečuh): Demokracija, manjine, elite; Domagoj Brozović (Zagreb): Gdje počinje najnovija hrvatska književnost? Granice postmodernizma i ratnog pisma u hrvatskoj književnoj historiografiji; Julijana Matanović (Zagreb): Kamo su nas odvozili tuđi autobusi (hrvatski ratni roman); Zoltan A. Medve (Osijek): Inačice mimetizma u suvremenoj hrvatskoj i mađarskoj prozi; Nikola Košćak (Zagreb): Figure slova; Vlasta Markasović (Vinkovci): Panonizam u pjesništvu Vanje Radauša; Kristina Peternai Andrić (Osijek): Etički književni subjekt u prozi Marije Čudine; Anera Ryznar (Zagreb): Proizvodnja stvarnosti u romanu Naš čovjek na terenu Roberta Perišića; Dubravka Brunčić (Osijek): Gotički imaginarij i kategorija roda u romanima Višnje Stahuljak Pustolovka i Močvarni Lovac; Dragica Dragun (Osijek): Utjecaj masovnih medija i virtualne komunikacije na primjeru romana Imaš fejs? Jasminke Tihi-Stepanić.
U sekciji s temama o 100. obljetnici smrti Antuna Gustava Matoša, kojom su predsjedali Ružica Pšihistal i Ana Lehocki-Samardžić, izlaganja su održali: Ružica Pšihistal (Osijek): Matoševa Mòra – Knjiga sa sedam pečata; Kornelija Kuvač-Levačić (Zadar): Odnosi fantastičnog i satiričnog u Matoševim novelama; Ljubica Josić (Zagreb): Princip suprotnosti u Matoševim humoreskama; Ivan Trojan (Osijek): Theatralia Antuna Gustava Matoša; Indira Šabić (Tuzla): Poredbe i poredbeni frazemi Antuna Gustava Matoša; Marica Liović (Osijek): A. G. Matoš i Josip Kosor.
Izlagači i njihove teme zadnje sekcije Skupa (Dvo-i višejezičnost, metodička pitanja) bili su: Zrinka Jelaska (Zagreb): Obiteljske jezične priče – hrvatski u višejezičnosti i višeidiomnosti; Morana Plavac (Baja): Problemi u pismenom izražavanju dvojezičnih govornika; Dora Vuk (Fićehaz): Utjecaj socijalnog statusa dvojezičnih govornika na njihovo ovladavanje nasljednim jezikom; Ana Lehicki-Samardžić (Pečuh): Utjecaj dvojezičnosti na razumijevanje stručne (akademske) terminologije u kontekstu prevođenja strukovnih tekstova; Aleksandra Šćukanec (Zagreb): Morfosintaktička prilagodba germanizama u gradišćanskohrvatskome; Vesna Bjedov (Osijek): Poučavanje gramatike u srednjoškolskoj nastavi hrvatskoga jezika; Vesna Budinski, Martina Kolar Bilege (Zagreb): Predstavljanja hrvatskoga jezika novom školskom grafijom u metodički kontekst.
Održavanje XII. Međunarodnoga kroatističkog znanstvenog skupa, uz organizatore, poduprli su: Ministarstvo ljudskih resursa i Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu.
Jadranka Gergić (Hrvatski glasnik)