U organizaciji Katedre za slavensku filologiju Instituta za slavensku i baltičku filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Loránda Eötvösa u Budimpešti, 3. prosinca 2014. godine u mađarskome glavnom gradu održan je Međunarodni znanstveni skup „Od početaka do danas, 120 godina kroatistike u Budimpešti“. U sklopu Skupa 2. prosinca predstavljena su najnovija kroatistička izdanja. Otvorenje Skupa i plenarna izlaganja odvijala su se u vijećnici Filozofskog fakulteta i predavanja u prostorijama Instituta za slavensku i baltičku filologiju.
Prvoga dana u knjižnici Instituta predstavljena su najnovija kroatistička izdanja, István Nyomárkay: Szláv szomszédaink (Budapest, 2013.), István Víg: Verancsics Faustus Dictionariuma a korabeli európai kontextusban (Budapest, 2012.), István Lukács i Orsolya Kálecz-Simon: Az illír mozgalom: A horvát nemzeti megújhodás kordokumentumai (Budapest, 2013.), Krešimir Sučević Međeral, Tatjana Vukadinović, Irina Jurović, Margit Bernadett Vuk: Mađarsko-hrvatski rječnik (Zagreb, 2013.), Željko Jozić: Hrvatski pravopis (Zagreb, 2013.), Panonizam I-studij Slava Panonije, uvod u teoriju stila s intermedijalnom studijom Vlastimira Kusika, Sanja Jukić i Goran Rem (Budimpešta/Osijek, 2012.), Mirko Ćurić: Što je naše od starine, đakovački pisci 18. i 19. stoljeća (Osijek, 2013.), Goran Rem: Antun Gustav Matoš – Matrica hrvatskog moderniteta / radovi sa skupa Dani AGM-a u Tovarniku 2013./ (Osijek, 2014.), Sanja Jukić: Medijska lica subjekta – stilistika medijskog subjekta u suvremenom hrvatskom pjesništvu (Osijek, 2014.), i Croaticina izdanja Živko Mandić: Antroponimija i toponimija Hrvata u nekadašnjoj Santovačkoj župi (Budimpešta, 2013.) te Ivica Đurok: Srebrenica (Budimpešta, 2013.).
Sudionike Skupa pozdravili su prorektor Sveučilišta prof. dr. Gábor Erdődy, prodekan za strateška pitanja Filozofskog fakulteta dr. Koloman Brenner, veleposlanik Republike Hrvatske u Budimpešti Gordan Grlić Radman, hrvatski glasnogovornik Mađarskoga parlamenta Mišo Hepp i predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan. Čelnici Sveučilišta i Fakulteta ukratko su se osvrnuli na 120-godišnju povijest kroatistike te pozdravili taj iznimni jubilej. Hrvatski je veleposlanik Radman naglasio zalaganje matične domovine za institucijalizaciju budimpeštanske kroatistike te kako će narečeno pitanje biti preporuka za zasjedanje Međuvladina hrvatsko-mađarskog mješovitog odbora. Hrvatski je glasnogovornik Hepp podržao zamisao te obećao svesrdnu pomoć. Predsjednik Gugan istaknuo je kako je budimpeštanska 
kroatistika iznjedrila mnoštvo istaknutih hrvatskih intelektualaca u Mađarskoj. Otvorenje priredbe s hrvatskim pjesmama uveličao je HOŠIG-ov pjevački zbor, kome su se ovoga puta pridružile bivše gimnazijalke, sada studentice narečenoga Instituta. Skupu je sudjelovalo četrdesetak vrsnih izlagača iz Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita, Srbije (Vojvodine), Pečuha, Sambotela i Budimpešte, a tijekom dojmljivih predavanja raspravljalo se o jezikoslovnim, književnoznanstvenim i kulturološkim temama. Priredbu su u lijepome broju posjetili studenti Instituta, nastavnici i gimnazijalci budimpeštanske Hrvatske škole.
Nakon svečanog otvorenja uslijedila su plenarna predavanja. Sveobuhvatno i iscrpno izlaganje o početcima budimpeštanske kroatistike održao je ravnatelj Instituta za slavensku i baltičku filologiju Stjepan Lukač. Potom su slijedila: István Nyomárkay: Mađarski i hrvatski prijevodi Verbőczyjeva Tripartituma; Marko Samardžija: Kroatistika na stranim sveučilištima i visokim učilištima; Goran Rem: Panonizam teksta i István Víg: Kroatistička djelatnost Lászla Hadrovicsa. Potom se rad odvijao u tri sekcije: jezik 1 i jezik 2 te književnost.
Rad u sekciji za jezik 1 vodili su: Mira Menac-Mihalić i Đuro Blažeka. Slijedila su izlaganja: Marija Turk: Proučavatelji hrvatsko-mađarskih jezičnih dodira; Mira Menac-Mihalić i Anita Celinić: Refleksi polaznoga a u hrvatskim govorima u Mađarskoj; Petra Glavor Petrović i Žuža Meršić: O gradišćanskohrvatskoj frazeologiji; Đuro Blažeka: Rječnik Murskog Središća; Orsolya Žagar Szentesi: Terminološke i terminologizacijske dileme pri opisu mađarske gramatike na hrvatskom jeziku; Loretana Farkaš i Silvija Ćurak: Mađarsko-hrvatska grafijska prožimanja u prošlosti; Jadranka Mlikota i Borko Baraban: Gyakorlati ilir nyelvtan Ivana Mihalovića; Marija Kanižai: Nadimci pomurskih Hrvata; Estera Tamaško: Jezični stav mladih u dvojezičnom Dušnoku.
Rad u sekciji za jezik 2 vodili su Zrinka Jelaska i István Víg. Slijedila su izlaganja: Maja Opašić i Nina Spicijarić Paškvan: Status hungarizama u hrvatskome jeziku; Kristina Katalinić: O promjenama značenja hungarizama u hrvatskom jeziku; Maja Glušac: Hungarizmi u suvremenim rječnicima hrvatskoga jezika; Ana Lehocki-Samardžić: Jezična slika Bilja (južna Baranja) u kontekstu manjinske dvojezičnosti; Zrinka Jelaska i Maša Mušulin: Zašto hrvatski, a ne španjolski ili mađarski, a ne njemački – razlozi učenja manjih jezika; Dubravka Božić Bogović: Međuvjerski odnosi hrvatskog i mađarskog stanovništva u istočnoj Hrvatskoj u 18. stoljeću; Jagoda Granić: Mađarski jezični identitet u Hrvatskoj: proces i interakcija; Vesna Bjedov: Pitanje u nastavi hrvatskoga jezika.
Rad u sekciji za književnost vodile su: Sanja Jukić i
Orsolya Kálecz-Simon. Slijedila su izlaganja: Marko Dragić: Zbilja o Jánosu Hunyadiju u najstarijoj hrvatskoj bugaršćici; Nataša Nedeljković: Fran Kurelac i »puk hrvatski na Ugrih«; Saša Potočnjak: Barok u vojničko-ratničkoj poeziji 17. st. (F. K. Frankopan, Zrínyi Miklós, Katonák éneke nepoznatog pjesnika); Alojzija Tvorić Kučko: Zagorčica kao hrvatsko-mađarska veza; Sanja Jukić i Goran Rem: Matoš, Lukács, Blazsetin; István Ladányi: Hrvatski književni horizont u časopisu „Új Symposion“ od 1965. do 1972.; Orsolya Kálecz-Simon: Egzistencijalne zebnje totalitarne diktature u pjesništvu Slavka Mihalića i Jánosa Pilinszkog; Timea Bockovac: Hrvatsko-mađarske književne veze na početku 21. stoljeća; Dejan Durić: Hrvatska kao prostor sjećanja u Sentimentalnom putovanju Ferenca Fejtőa; Morana Plavac: Istraživanje prostora u Krležinim Zastavama; Jolán Mann: Margalićevi prijevodi hrvatske književnosti na mađarski; Lilla Trubics: Miroslav Krleža na mađarskoj pozornici. Nakon izlaganja uslijedile su rasprave po sekcijama.
I ova je konferencija pružila mogućnost znanstvenicima za prikaz rezultata svojih istraživanja i za razmjenu iskustava i, ne u posljednjem, publici mnoštvo novih spoznaja.
Kristina Goher