Dan Santovaca, santovačkih umjetnika, glazbenika
U glavnoj organizaciji santovačke «Čajane», odnosno ugostiteljskog poduzetnika Gabora Varge, koji je osmislio priredbu, 16. – 17. kolovoza u Santovu je prvi put organiziran Dan Santovaca, ali sa željom da ubuduće postane tradicijom. Susret u spomen i čast istaknutih santovačkih osoba: športaša, kulturnih djelatnika, umjetnika, glazbenika, književnika i znanstvenika, koji su svojim životom i djelom zadužili svoje suseljane, pridonoseći dobrom glasu svoga rodnog sela, pod krilaticom «Gdje god živio – ako si rođen i odgojen ovdje –pripadaš ovamo dovijeka», okupio je mnoštvo Santovaca i onih koji su podrijetlom vezani za Santovo, ali su rođeni, odgojeni, nekada živjeli ili danas žive izvan svoga rodnog sela.
Za održavanje takvog susreta odabrano je župno proštenje koje se slavi povodom blagdana Velike Gospe, a koje, kao i nekoć, i danas zauzima važno mjesto u životu naselja. Program je u ranim popodnevnim satima započeo u velikoj zgradi Hrvatske škole otvorenjem prigodne izložbe, koja je posvećena glasovitim, državno i svjetski poznatim športašima i umjetnicima, osim toga rodom i podrijetlom vezanih za Santovo, među inima s hrvatskim ili srpskim korijenima. Otvarajući izložbu, organizatori su zahvalili Santovcima i svima podrijetlom iz Santova koji su pridonijeli organiziranju ovoga važnog dana bilo prikupljanjem građe, priređivanjem izložbe, bilo materijalnom potporom.
S obzirom na povijesno tronacionalno naselje, uključeni su i istaknuti kulturni djelatnici koji su nekada zauzimali, ili danas zauzimaju važno mjesto u društveno-kulturnom životu Hrvata i Srba u Mađarskoj. U okviru prigodne svečanosti, bivšega državnog reprezentativca, olimpijca, osvajača medalja na olimpijskim i svjetskim prvenstvima, petobojca Živka Đurića (Villányija) prisjetio se njegov prijatelj, svjetski prvak u petoboju Pál Bakó, ističući njegove športske uspjehe, ali i čovječnost koja ga je krasila i kao športaša i kao čovjeka. Izložbu u spomen legendarnog nogometaša, reprezentativca, olimpijca osvajača medalja na olimpijskim igrama i svjetskome prvenstvu Floriána Alberta, otvorila je njegova kći Magdolna Albert ističući želju za otkrivanjem obiteljskih korijena i očeva rodnog sela Santova, oduševljena da ono nije zaboravilo, nego se s ponosom prisjeća legendarnog napadača Ferencvaroša i mađarske reprezentacije. Izložbu umjetničkih fotografija o skladatelju i sakupljaču glazbene tradicije Južnih Slavena Tihomira Vujičića, po majci Santovkinji podrijetlom vezanog za Santovo, otvorio je Milan Đurić, slikar i grafičar, ravnatelj Kulturnog i dokumentacijskog centra Srba u Mađarskoj, koji je i sam izložio nekoliko svojih slika.
U suorganizaciji Hrvatske samouprave dvojezičnu izložbu autora, pokojnog dr. Đure Šarošca pod naslovom „Tisućustogodišnje veze Hrvata i Mađara”, putujući postav mohačkog Muzeja Dorottye Kanizsai, te reprezentativnu izložbu o životu i stvaralaštvu književnika, pokojnog Stipana Blažetina, zatim Marka Dekića, znanstvenika i istraživača naše prošlosti Živka Mandića, te glumca i pjevača Stipana Đurića otvorio je dr. Stjepan Blažetin, pjesnik i ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj. Otvorenje prigodnog postava, tronacionalnim programom, mađarskim, hrvatskim i srpskim pjesmama u izvornim narodnim nošnjama uljepšali su članovi KUD-a „Veseli Santovčani”. Svojom nazočnošću priredbu su, uz članove obitelji Živka Đurića i Floriána Alberta, uveličali i predstavnici Veleposlanstva te Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Mađarskoj, prvi tajnik Veleposlanstva Berislav Živković i konzulica gerant Ružica Ivanković. Uza spomenute osobe, izložene su i knjige dr. Marina Mandića, Ljubinka Galića, Branka Filakovića, Živka Gorjanca, Stipana Pančića, te nekoliko antologija i izbora.
Od 20 sati priređen je nostalgični tulum i koncert nekadašnjih i sadašnjih santovačkih glazbenika, od umirovljenika do najmlađih, među njima i našega priznatog kazališnog glumca i pjevača Stipana Đurića.
Izložba čuvenih Santovaca bila je otvorena i 17. kolovoza, uz veliki broj, prema procjenama organizatora, četiristotinjak posjetitelja.
S. B.