Ovogodišnja, treća u nizu, Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture „Faust Vrančić”, za srednjoškolce iz domovinske i iseljene Hrvatske, održana je u Prvić Luci, na otoku Prviću od 19. do 25. lipnja. Polaznici su bili učenici pečuške Hrvatske gimnazije Miroslava Krleže i osječke Graditeljsko-geodetske škole. Tjedan dana u toj je školi boravilo dvadesetak učenika iz obje škole. S pečuškim su učenicima bile nastavnice Žanet Vörös i Magdalena Molnar Drinóczi.
Temeljni je cilj Ljetne škole da mladi iz domovinske i iseljene Hrvatske, u dobi od 15 do 18 godina, unaprijede svoje znanje hrvatskoga jezika i kulture s posebnim osvrtom na život i djelo Fausta Vrančića. Polaznici također imaju priliku upoznati bogatu povijesnu, kulturnu, vjersku i prirodnu baštinu kraja u kojem borave.
U nemirnim vremenima hrvatske povijesti otoci su bili mjesto sigurnosti. Tako je otok Prvić služio šibenskim plemićima kao sklonište od kuge, a najveći se val doseljavanja zbio u vrijeme turske opasnosti. Polovinom 15. st. na otok dolaze franjevci trećoredci glagoljaši i osnivaju samostan s crkvom Gospe od Milosti. Ugledni Šibenčani podižu na Prviću i ljetnikovce, među njima i znamenita obitelj Vrančić. Faust Vrančić, glasoviti znanstvenik i izumitelj, biskup i diplomat, svoje je djetinjstvo proveo u jednom takvom ljetnikovcu, a prema svojoj je želji i pokopan u narečenoj crkvi. Otok je stoga bio tema treće Ljetne škole koja nosi Faustovo ime.
Nastavni je program počeo terenskim predavanjem domaćeg uglednika Nevena Skroze o povijesti otoka i bogatoj kulturnoj baštini, akademsko predavanje o Vrančićevu životu i djelu održala je u Memorijalnom centru “Faust Vrančić” dr. sc. Marijana Borić, znanstvena suradnica HAZU-a, a omiljeno predavanje o čitanju iz užitka održala je prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, voditeljica Škole. Redovita nastava održavala se u pet radionica pet radnih dana i tijekom ukupno 50 nastavnih sati. Obvezne su bile Jezična radionica koju je vodila Đurđa Varzić-Pavković, prof. hrvatskoga jezika i kulture na osječkoj Graditeljsko-geodetskoj školi i Radionica kreativnog pisanja pod vodstvom prof. dr. sc. Ružice Pšihistal s osječkoga Filozofskog fakulteta. Organizirane su još tri izborne radionice prema interesima korisnika. Radionicu glagoljskog pisma vodio je doc. dr. sc. Ivica Vigato, a dramsku doc. dr. sc. Teodora Vigato, oboje s Učiteljskog fakulteta u Zadru. Radionicu govorništva vodio je Hrvoje Mesić, prof. hrvatskoga jezika i književnosti iz Graditeljsko-geodetske škole. Program se odvijao uza stručnu pomoć Žanet Vörös, profesorice mađarskog i hrvatskog jezika, Magdolne Molnar Drinóczi, tajnice Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, i profesora Darka Pšihistala, ravnatelja osječke Graditeljsko-geodetske škole.
Uz predavanja i radionice, za polaznike su organizirani i književni susreti. Ove su godine posebni gosti bili akademik Pavao Pavličić i književnica Julijana Matanović, koji su u rane jutarnje sate u opuštenom samostanskom okruženju pripovijedali o tome kako i komu pišu te zašto uopće pišu. Posebno zanimljivo iskustvo bio je izlet u Šibenik, gdje su osječki i pečuški učenici uza stručno vodstvo razgledali katedralu sv. Jakova i samostan sv. Frane, a svečani doček u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” priredili su im šibenski gradonačelnik Željko Burić i ravnatelj knjižnice Vilijam Lakić. Polaznici su imali čast sudjelovati i u programu Međunarodnoga dječjeg festivala i radionici “Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu”, pod vodstvom dr. sc. Marijane Borić te ispred prelijepe šibenske katedrale javno čitati pisma trojice Vrančića (Antuna, Mihovila i Fausta), te nekoliko Faustovih pjesama.
U slobodno vrijeme polaznicima su bile ponuđene projekcije filmova (igrani film Otok, Pavela Lungina te znanstveno-obrazovni film Stella Maris Dalmacije – o štovanju Bogorodice u Šibenskoj biskupiji), a stigli su poslijepodnevnim satima i uživati u suncu i moru. Organiziran je i izlet na obližnji nenaseljeni otok Tijat s usponom do križa na vrhu otoka, s nezaboravnim pogledom na cijelo šibensko otočje, uz domaće slastice (fritule) koje su za polaznike pred izlet pripremile nastavnice Škole.
Faust Vrančić prije 400 godina zamislio je letećeg čovjeka (Homovolans). Letjelo se i u ovogodišnjoj Ljetnoj školi hrvatskoga jezika i kulture na krilima novih znanja i vještina te trajnoga prijateljstva između Osijeka i Pečuha.
Završetkom programa Ljetne škole polaznici su usavršili znanje hrvatskoga standardnog jezika i komunikacijske vještine govorenja i pisanja na hrvatskome jeziku u kulturnom i stručnom posredovanju u višejezičnome okruženju, moći će čitati s razumijevanjem glagoljske tekstove prilagođene početničkom i srednjem stupnju, jasno izraziti vlastita stajališta o aktualnim društvenim pitanjima, usvojiti vještine govorničkoga i scenskoga nastupa.
Na kraju Škole na priredbama s javnom izvedbom usvojenih sadržaja (scenski nastup, prikaz glagoljske čitateljske pismenosti, govorničke vještine, javno čitanje najboljih sastavaka), pokazano je naučeno. Svi su polaznici dobili na završetku programa diplomu o sudjelovanju, a posebnim priznanjima nagrađeni su najuspješniji polaznici. Najbolji sastavci bit će objavljeni u školskim novinama u matičnim obrazovnim ustanovama, reče voditeljica Škole, gđa Pšihistal s osječkoga Filozofskog fakulteta.
Škola se provodila u organizaciji Osječkog ogranka Matice hrvatske, pečuške Udruge baranjskih Hrvata (prve dvije škole, 2014. i 2015. bio je to Pečuški ogranak Matice hrvatske) te Hrvatske matice iseljenika – Podružnica Vukovar, uz partnersku suradnju osječke Graditeljsko-geodetske škole i pečuške Hrvatske gimnazije Miroslava Krleže, a pod pokroviteljstvom Osječko-baranjske županije, Đakovačko-osječke nadbiskupije te Šibenske biskupije. Boravak i cjelokupna nastava odvijala se u samostanu Gospe od Milosti, gdje je domaćin bio župnik don Božo Škember.