U spomen-godini smo obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog. I Hrvatska i Mađarska 2016. godinu označile su godinom spomena na događaj koji je obilježio ne samo zajedničku povijest nego uveliko i povijest ovoga našeg srednjoeuropskog prostora u nastupajućim stoljećima. Tako je u nizu događanja održanih u Sigetu od 5. do 11. rujna, sa središnjom proslavom 7. rujna, uz nazočnost predsjednika Mađarske i Republike Hrvatske, 9. rujna u organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske i hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava u Mađarskoj, Veleposlanstva i Generalnog konzulata te hrvatske zajednice priređen Hrvatski dan.
Hrvatski je dan svojom nazočnošću počastio i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić koji je ujedno predsjednik Povjerenstva za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke, i pomoćnica ministra kulture Iva Hraste Sočo. Oni su se – uz hrvatskog veleposlanika u Mađarskoj Gordana Grlića Radmana, generalnu konzulicu Vesnu Haluga, HDS-ova predsjednika Ivana Gugana, sigetskoga gradonačelnika Pétera Vassa, predsjednika mađarskog Povjerenstva za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke Jánosa Hóvárija, župana Međimurske županije Matije Posavca – obratili nazočnima u programu otvaranja Hrvatskog dana na središnjemu sigetskom trgu, na kojem je mađarsku i hrvatsku himnu izveo martinački Ženski pjevački zbor „Korjeni“.
Brojni uglednici mađarskog, hrvatskog političkog i javnog života Hrvata u Mađarskoj nazočili su Danu. Toga su se dana na sigetskim ulicama uz političare gotovo neprimjetno šetali akademici, znanstvenici, povjesničari, publicisti, djeca iz škola u kojima se predaje hrvatski jezik, učenici iz Hrvatske, ugledni izdavači, župani i podžupani, gradonačelnici i dogradonačelnici, ugledni književnici, slikari...
Hrvatski dan, za čiju je provedbu najveći teret podnio generalni konzulat Republike Hrvatske u Pečuhu, na čelu s generalnom konzulicom Vesnom Halugom, kako su istaknuli brojni govornici, odlikovalo je 367 izvođača, a ostvaren je uz potporu Ministarstva Republike Hrvatske i Međimurske županije.
Na svečanosti otvorenja Hrvatskog dana akademik Kusić istaknuo je da za hrvatski narod ovaj jubilej ima višestruko značenje s obzirom na važnost Nikole Šubića Zrinskog i njegove obitelji za hrvatsku državotvornu ideju, budući da je obitelj Šubić Zrinski spojila sve hrvatske krajeve, od Bribira, odakle potječe, i Zrina, po kojem je dobila ime Zrinski, pa do Čakovca, Ozlja, Čabra i Bakra.
„U vremenima kad Hrvatska nije bila samostalna, oni su bili simbolizirali ideju hrvatske samostalnosti i državnosti te su kao simbol i mit mobilizirali naciju. To je konačno došlo do izražaja u Domovinskom ratu kad je Hrvatska postala samostalna“, rekao je akademik Kusić.
Istaknuo je da su tijekom osam stoljeća zajedničke povijesti Hrvati i Mađari imali zajedničke junake, među kojima su bili i Nikola Šubić Zrinski, jednako kao i njegovi praunuci Nikola i Petar Zrinski.
„Ta zajednička povijest koja nas na neki način obvezuje, došla je osobito do izražaja kod osamostaljenja Hrvatske, kojem je Mađarska dala velik doprinos, na čemu joj zahvaljujemo“, zaključio je akademik Kusić.
Nakon odavanja počasti Nikoli Šubiću Zrinskom polaganjem vijenca podno njegova spomenika u središtu Sigeta, što je rad čakovečkog umjetnika Mihaela Štebiha, svatko je mogao birati program po svojoj volji, ili ostati na glavnome gradskom trgu u ćaskanju sa znancima koji su toga dana kao i on navratili u Siget.
Program Hrvatskoga dana odvijao se na središnjemu gradskom trgu i Kulturnom središtu Vigadó. Prvi dio programa namijenjen je bio djeci i mladima. Odigrane su dvije predstave na hrvatskom te jedna na mađarskom jeziku s tematikom Zrinskih. Riječ je o predstavama „Stazama Zrinskih po hrvatskom Pounju“ srednje škole Ivana Trnskog iz Hrvatske Kostajnice, predstave „Vremeplov“ u izvođenju Literarne i plesne scene budimpeštanskoga Hrvatskog vrtića, osnovne škole, gimnazije i đačkoga doma, te na mađarskom jeziku predstava kazališta iz BudimpešteŠto bi rekao Zrinski da danas živi.
Drugi se dio programa odvijao na glavnoj pozornici središnjega gradskog trga, pod nazivom „Gradu prijatelju s ljubavlju“, a dali su ga gradovi prijatelji grada Sigeta: Čakovec i Slatina te Hrvati iz Mađarske. Mogli smo vidjeti i privlačnu videoprojekciju arije „U boj“ iz opere Nikola Šubić Zrinjski“ Ivana pl. Zajca u izvedbi japanskoga zbora. Program je završen izvedbom „Ja sam junak…“ Hrvata iz Mađarske.
Na središnjem su trgu bili postavljeni i promidžbeni štandovi turističkih zajednica gradova i županija vezanih za Zrinske, Čakovca, Slatine, Paga, Hrvata iz Mađarske i Medijskog centra Croatica, na kojima je bila predstavljena hrvatska turistička, eno i gastroponuda te Croaticino izdavaštvo.
U Kulturnom središtu Vigadó otvorena je izložba Navik on živi… – 15 godina čakovečke Zrinske garde. Tom je prigodom sigetski gradonačelnik Péter Vass uručio zahvalnicu za suradnju predsjedniku čakovečke Zrinske garde Alojziju Sobočancu. Napomenimo da je spomenuta Zrinska garda od 5. do 11. rujna boravkom u Sigetu obogatila sva tamošnja događanja.
U Kulturnom središtu Vigadó omiljene hrvatske zabavne i klapske pjesme izveo je mješoviti pjevački zbor iz Hreljina i Jadranova u nastupu naziva „Pjesme za sva vremena“, predstavljena je knjiga Darka Varge „Hrana, kuhinja i blagovanje u doba Zrinskih“, nastupio je sigetski Mješoviti zbor Tinódi, budimpeštanski Zbor „Studio“, a svečani koncert imao je i Zagrebački kvartet saksofona.
Hrvatski dan odlikovao je i prijam s hranom pripremljenom po uzoru na hranu sa stolova obitelji Zrinskih. Naime, hrana je pripremljena upravo temeljem knjige „Hrana, kuhinja i blagovanje u doba Zrinskih“, a pripremila ju je obrtnička škola iz Koprivnice, služeći je uz pušipel Zrinski iz podruma međimurskih vinara. Nije to bio tek prijam, nego izložba hrane na stolu 17. i 18. stoljeća.
Branka Pavić Blažetin