Kamanove gorice, blizu Sumartona, neki nazivaju samo „krtičnjakom”, naime jedva se izdižu iz okolice da bismo ih mogli nazvati brežuljkom, no to malo „ispupčenje” u posljednje vrijeme sve više povećava svoj dobar glas.Nasadi sve više dobivaju na važnosti, vraća im se stari sjaj, sve se više ljudi bavi vinogradarstvom i vinarstvom, a povećava se i broj posjetitelja. Kupuju se zemljišta, klijeti se obnavljaju u vikendice, a neke ujedno i zadržavaju svoju izvornost.Za pomurska se vina sve češće čuje na raznim izložbama, a jednako tako o gostoljubivosti pomurskih vinara, koji rado primaju goste u svoje klijeti. Zapravo, preporod Kamanovih gorica odnosno Velikog polja započeo je utemeljenjem „Vinske udruge pajdaša vina svetog Martina”, na čelu s predsjednikom Lajošem Vlašićem.
Udruga je preko natječaja uspjela izgraditi Odmorište sv. Martina, pogodno mjesto za prijateljska druženja, a i za veće priredbe. Kamanove su gorice sastavni dio Vinske ceste uz Muru s umalo sto pedeset podruma. Tom pomurskom vinogorju pridodaju vrijednost i kulturni sadržaji, često obojeni i hrvatskim tradicijama, likovne kolonije, obiteljska i prijateljska slavlja, Vincekovo, Lekovni četrtek, Martinje itd. Potencijal sumartonskog vinograda prepoznalo je i vodstvo sela, na čelu s načelnikom Martinom Caparijem, i ovoga je ljeta prvi put održana priredba „Otvoreni podrumi Kamanovih gorica i Velikog polja” prilikom koje posjetitelji su se mogli upoznati s prekrasnim krajem, izvrsnim kapljicama i veselim ljudima toga kraja.
Zalska županija s brežuljkastim reljefom pogodna je za uzgoj vinove loze, tako i sumartonski vinogradi, Serdahelci i Sumartonci vazda su voljeli imati vinograde na Kamanovim goricama, a njima su se pridružili i iz donjega Međimurja, jer su im blizu. Danas je vrlo jednostavno doći do njih po asfaltiranoj cesti, gdje nailazimo na vrlo lijepe obnovljene klijeti u kojima je uvedena i struja i voda. Svi su uvjeti dani da se u vinogradima proizvodi izvrsno vino. Najviše se udomaćilo bijelo grožđe, stoga se proizvodi poglavito bijelo vino. Omiljeni su rizling, tramini, šardone, ali ima i crni otelo, zweigelt. Prema stučnjacima, vinogorje uz Muru raspolaže posebnom podnebljem, vina bilo komu se mogu pokazati, imaju dostojno mjesto na stolovima potrošača. Vinograd „Kamanove gorice” u posljednje vrijeme posjećuje sve više prijateljskih družina izletnika, pa su se neki od vlasnika sjetili da bi mogli ugoditi gostima. Tako je činila i obitelj Štric, otac i sin. Obnovili su „klet”, u kojoj su uredili muzej s poviješću vinogradarstva pomurskih Hrvata. U njoj je uređena jedna soba sa starim predmetima, a druga sa starim tijeskom (preša) i predmetima za vinogradarstvo. Upute i opis napisan je na mađarskom i hrvatskom jeziku s ilustracijama. Zoltan Štric mlađi razmišlja o vinskom i rekreativnom turizmu, ulaganje želi nastaviti, naravno, u skladu s prirodom. U suradnji s drugim vinarima i civilnim društvima želi promicati vinski turizam toga kraja. Već su više puta u klijeti organizirani susreti prijateljskih društava, rođendani i druga slavlja. Prigodom Dana otvorenih podruma kod „Štricove kleti” postavljen je drveni križ u izradbi sumartonskih drvorezbara, što ga je posvetio mjesni župnik István Marton. Osim što je podignut sa željom vlasnika, križ će biti mjesto molitve i za izletnike vjerskog turizma. Zna se da Sumarton ima prekrasnu staru crkvu sv. Martina, a kult toga svetca bitan je među vjernicima.
-
To je bila mamina, pak japina klet iz 1930. leta. – kaže g. Štric stariji dok nudi vino gostima. – Pak je moj sin štel kaj obnovimo, ve z preda je onak starinsko ostalo, nutri je muzej, stara preša, pak se kaj se negda koristilo v goricaj, ono zaj je moderno, jega kupalnica i soba, gosti moraju i tu spati. – reče g. Štric stariji.
Na Urbanovo žene idu na križni put po vinogradu i zastaju na svakome mjestu gdje je postavljen križ, odsad će zastati i kod križa Štricovih podruma.
Nedaleko od njih se nalazi i podrum Stjepana Radnaija, predsjednika Udruge drvorezbara, pred kojim stoji zvonik vinograda upravo dvadeset godina star, onomad su to postavili također drvorezbari. G. Radnai već više od dva desetljeća organizira kolonije u kojima rade umjetnici iz raznih krajeva Mađarske i Hrvatske, kolonije posjećuju i izletnici i znatiželjnici.
Vinska kuća Vlašić, odmah do Odmorišta sv. Martina, također je često puna gostiju, njihovi su vlasnici dobitnici niz zlatnih kvalifikacija na izložbama vina. Rado očekuju ljubitelje kapljice, raznih specijaliteta i lijepe prirode. Vinska je kuća zastupljena i na raznim priredbama, gdje ljubitelji kapljice mogu kušati njihova odlična vina.
Za vrijeme priredbe Dani otvorenog podruma naišli smo i na gostoljubivost Zoltana Hasona starijeg; pozivao je da kušamo njegovo vino. Lijepe redove vinograda, nažalost, ove godine udario je mraz, ali na nekim mjestima loza ponovno počela tjerati. Nije bio previše tužan, njemu je najdraže kada s unicima boravi u vinogradu.
-
Lepo mi je dojti v gorice, moje srce je betežno, ne mrem fnogo delate, al zato pomale vek nekaj činim. Najlepše mi je da dojdu unuci, vek im prepovedam, pak rečem nim kak treja delate vu goricaj, pak na zemli, ve bodu došli kaj bomo skupa želi, kak se to negda delalo. Očem da bodu znali. Sako protuletje da vrba stera, idemo delati fučke, dojdu i nivi pajdaši pak cele gorice fučkaju. – priča g. Hason. Lijepo je to mjesto i za organiziranje škole u prirodi, katkad škole organiziraju biciklističke izlete u Kamanove gorice.
Ljepotama tih vinograda bili su zadivljeni i Peštanci kada su stigli na priredbu Otvorenih podruma, i to zahvaljujući suradnji sumartonske Seoske i Hrvatske samouprave te budimpeštanskoga XV. okruga, odnosno Donjega Kraljevca. Uz puhačku glazbu, tamburaše, „popevku”, ukusne specijalitete i dobro vino okupilo se veselo društvo, gdje se dugo razgovaralo, pjevalo i plesalo. Prema riječima načelnika Martina Caparija, sumartonska Seoska samouprava želi nadalje razvijati okoliš vinograda, proširiti ponudu turističkih atrakcija. Upravo u suradnji s EGTS-om Regija Mura predan je natječaj za program Interreg u koji je uvršteno manje ulaganje za vinograd u svezi s biciklističkim turizmom.
beta