U spomen na početke prve hrvatske škole u Pečuhu
Prigodom obilježavanja Drugog dana hrvatskoga školstva u Mađarskoj, 21. svibnja, u pečuškoj Hrvatskoj školi Miroslava Krleže priređena je svečanost, koja je ostvarena u organizaciji Hrvatske državne samouprave i njezina Odbora za odgoj i obrazovanje, s potporom Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Dan hrvatskoga školstva u Mađarskoj, utemeljen je u spomen na prvu hrvatsku školu u Pečuhu koja je počela s radom 1722. godine. O tome svjedoči do naših dana sačuvana barokna spomen-ploča onodobno postavljena na školsku zgradu s latinskim natpisom SCHOLA TRIV: NAT:ILLYR: ERECTA AB EADE NAT:BENEFICIO IDDI: B: IOAN: LEOPOL: MAKAR MDCCXXZ, u hrvatskome prijevodu: Hrvatska trivijalna škola podignuta s potporom baruna Ivana Leopolda Makara pripadnika iste nacije g. 1722.
Odsjek za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, narečenu spomen-ploču povodom Dana hrvatskoga školstva, 20. svibnja 2017. godine, poklonio je Hrvatskom vrtiću, osnovnoj školi, gimnaziji i učeničkom domu Miroslava Krleže.
Svečanost je započela kulturnim programom učenika pečuške Hrvatske škole koji su kazivali prigodne stihove i prozu na hrvatskom jeziku, a tamburaški orkestar škole izveo je hrvatske napjeve. Voditelj svečanosti, koja je održana u organizaciji Hrvatske državne samouprave, bio je ravnatelj škole Gabor Győrvári, koji je pozdravio nazočne uzvanike i goste.
Okupljene je uime grada Pečuha pozdravio parlamentarni zastupnik Péter Csizi, koji uz ostalo reče:
– Nemojmo misliti da je očuvanje kulture poput izradbe kamene ploče. Nije tako da je isklešemo, stavimo na zid i za tristo godina je možemo uzeti u ruke. Zamišljenu kamenu ploču kulture svaki naraštaj ponovno mora isklesati. Jer svakomu pojedinom naraštaju treba predati kulturu, povijest i, što je najvažnije, jezik.
Nazočnima se uime organizatora obratio i HDS-ov predsjednik Ivan Gugan, koji je uz ostalo naglasio:
– Izuzetno sam ponosan što je Hrvatska državna samouprava na inicijativu Odbora za školstvo utemeljila Dan hrvatskoga školstva prisjećajući se početaka i odajući čast svima koji su svoj višedesetljetni rad posvetili odgoju i obrazovanju hrvatske djece od Bačke do Gradišća. Uime HDS-a i svoje osobno ime mogu vam reći samo veliko hvala jer da vas nije bilo, ne bi bilo ni ove zgrade, a možda u nekim naseljima ne bi su čula već ni hrvatska riječ, ne bi se njegovala ni hrvatska kultura. Ujedno bih zamolio sadašnje učiteljice i učitelje da se ugledaju u vas i da s toliko ljubavi i brige rade s djecom kao što ste to vi činili.
U nastavku programa dr. Ernest Barić, umirovljeni voditelj Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, izlagao je „O prvoj hrvatskoj školi u Pečuhu”, prisjećajući se i sudbine kamene ploče koja je sačuvana do naših dana. Između ostaloga reče: „Mislim da je kolega dr. sc. Stjepan Blažetin, sadašnji voditelj katedre, donio ispravnu i nesebičnu odluku kada je odlučio da spomen-ploču na Dan hrvatskoga školstva u Mađarskoj, u sklopu današnje svečanosti u Pečuhu, pokloni Hrvatskoj osnovnoj školi i gimnaziji Miroslava Krleže, a da ova dragocjenost bude postavljena na vidljivo mjesto u toj prosvjetnoj ustanovi.”
Ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj Stjepan Blažetin u svom izlaganju osvrnuo se na početke sustavnoga hrvatskoga školstva utemeljenog poslije Drugoga svjetskog rata važnija poglavlja iz školstva Hrvata u Mađarskoj, sve do preuzimanja santovačke Hrvatske škole na održavanje 2000. godine te aktualnih nastojanja da se pokrene hrvatsko obrazovno središte u Sambotelu.
Potom je prikazan film „Narodni učitelj” novinara Miše Balaža o životu učitelja Matije Kovačića.
Uslijedila je dodjela spomen-plaketa s likom barokne kamene ploče prve hrvatske škole u Pečuhu i zahvalnica zaslužnim učiteljima, koje su im uručili HDS-ov predsjednik Ivan Gugan i dopredsjednica Angela Šokac Marković. Nagrađeni su pedagozi iznad 70. godine života za dugogodišnji rad na polju hrvatskoga školstva u Mađarskoj.
Nakon dodjele plaketa i zahvalnica, uime nagrađenih učitelja na priznaju je zahvalila umirovljena učiteljica Manda Aladžić Kolar, koja se prisjetila starih dana i rada s kolegama, djecom i roditeljima.
Na kraju svečanosti Zsuzsanna Szabó, dopredsjednica Sindikata pedagoga, uručila je ravnatelju Gaboru Győrvariju Spomen-plaketu Józsefa Eötvösa, utemeljenu 2000. godine, koja je dodijeljena nastavničkomu zboru Hrvatske škole Miroslava Krleže za zasluge u radu za zajednicu i za sindikalnu djelatnost. Zahvaljujući prije svega Evi Daskalov, koja je od 2004. do prošle godine vodila školsku podružnicu. Njoj je predsjednica Baranjske podružnice Sindikata pedagoga Kristina Tóth Bittner uručila Srebrnu spomen-medalju Józsefa Eötvösa.
S. B.