Povela sam ovih dana razgovor s Tamásem Reiszom, potonjskim načelnikom, o Savezu Rinya-Dráva gdje je član vijeća, o selu Potonji, o Višenamjenskoj barčanskoj maloregijskoj udruzi čiji je predsjednik. Ima mnogo nedoumica, pitanja na koje se očekuju odgovori, mnogo posla ali i mnogo izazova u sredini koja spada među slabije razvijene regije Mađarske, u sredini gdje sabrano u malim seoskim sredinama obitava i mnoštvo podravskih Hrvata koji u deset naselja ove regije djeluju preko Hrvatske narodnosne samouprave.
Savez Rinya-Dráva jest Leaderova skupina osnovana poradi razvijanja ovoga kraja, a je Višenamjenska barčanska maloregijska udruga jest udruga koja okuplja 26 naselja, od čega u deset naselja djeluje i Hrvatska narodnosna samouprava. U životu spomenutih deset sela važnu ulogu imaju narodnosne samouprave, u prvom redu zato što u malim naseljima gdje žive Hrvati, osim tih samouprava nema nikakve druge snage, organizacije koja bi unijela ikakav „život“ u spomenuta sela.
Savez Rinya-Dráva pokriva slično područje kao i Višenamjenska barčanska maloregijska udruga u koju spadaju i naselja nađatadskog okruga. To povezivanje sazdano je poradi razvijanja prostora sa sufinanciranjem sredstava Europske unije, te udruga ima važnu ulogu pri podjeli sredstava dobivenih od unijskih fondova. Budući da se poticaj gradi odozdo, najveći dio natječaja dolazi od mjesnih zamisli, na osnovi kojih su bili raspisani natječaji. Ova je zamisao dobra jer ovako mogli smo raspisati za okolicu korisne natječaje. Ovako ćemo raditi i nadalje, u novom ciklusu, kaže Tamás Reisz.
Spomenuta spajanja djeluju u dva okruga. Savez Rinya-Dráva pokriva dvije općine, nađatadsku i barčansku, a Višenamjenska barčanska maloregijska udruga pokriva barčansku općinu, što je važno i iz razloga što 90 % hrvatskih samouprava djeluju u naseljima Šomođske županije koja su u ovom okrugu. Dosadašnja višegodišnja praksa pokazuje da su Leaderovi projekti dobri, naselja su dobila veoma dobre izvore sredstava i mogli su napraviti mnogo stvari na polju podizanja životnog standarda stanovnika. Obnova crkava, igrališta, vrtića, domova kulture, školskih ustanova... Krajem godine primjerice završena je obnova školskog središta u održavanju Višenamjenske barčanske maloregijske udruge, vrijedne 500 milijuna forinti.
Prošlih su godina provedena takva ulaganja, nabavljena sredstva i ostvareni programi koji su Udruzi i naseljima s hrvatskim življem, poput Potonje, korisni. U najvećem slučaju neposredno je dotaknuo hrvatsko stanovništvo, mnogim programima koje se vežu uza sela ili uz narodnosti. Tako se u Potonji ostvarivao Hrvatski ljetni festival uz potporu Leaderove skupine. Na natječajima mogli su sudjelovati i samouprave i civilne organizacije, ali praksa je pokazala da je u naseljima gdje djeluju narodnosne samouprave nastala tijesna suradnja s narodnosnim samoupravama. Tako su u Potonji ostvareni natječaji za programe, i ulaganja na dobrobit cijeloga sela.
Potonja je malo naselje, okružna škola koju pohađaju i potonjska djeca prešla je u održavanje KLIK-a. U selu nema ustanova, iz seoskoga proračuna koji je na godišnjoj razini od 30 milijuna forinti, daje se prilog održavanju okružnog vrtića sa sjedištem u Lukovišću, održavanju kuhinje, dežurstvima..., podmiruju se potrebe socijalne pomoći, sredstva za razvoj, za rad samouprave. Samouprave u naseljima u kojima je broj stanovnika ispod 500, godišnje dobiju četiri milijuna forinti za djelovanje, troškove vijeća, načelnika i troškove koji se vežu za naselja. Mala su to sredstva.
Od ove godine u malim naseljima u kojima djeluju i narodnosne samouprave s godišnjim proračunom i do 3,5 milijuna forinti, uz mjesnu samoupravu sa spomenutim proračunom za djelovanje od četiri milijuna forinti nastalo je zanimljivo stanje. Naš sugovornik vjeruje da će se suradnja mjesnih i narodnosnih samouprava nastaviti i kod natječaja kod spomenutog Saveza i Udruge. Mjesne samouprave i nadalje osiguravaju infrastrukture, znanje poradi njegovanja samobitnosti. Jedan natječajni ciklus za potpore iz europskih fondova završen je, očekuje se drugi, sa sličnim kondicijama. Savez Rinya-Dráva u ciklusu koji se završava raspisao je natječaje u vrijednosti od više milijardi forinti, Višenamjenska barčanska maloregijska udruga lani umalo milijardu forinti. Natjecale su se u prvom redu škole, vrtići u vezi s odgojem, pedagoškim programima, a ti su natječaji jednako tako dotaknuli ustanove u kojima se odvija odgoj odnosno obrazovanje na hrvatskom jeziku.
Na pitanje što se može očekivati u sljedećem ciklusu glede tipa natječaja, Tamás Reisz kaže kako se zna da vlada želi razvijati gospodarstvo, što je po njegovu sudu također korisno toj okolici. Važno bi bilo podupirati mala i srednja poduzetništva jer u ovoj regiji ne postoje veliki gospodarski subjekti, potpora treba malim poduzetnicima. Tim bi se mjerama mogla smanjiti nezaposlenost i povećati životni standard. Time bi i pripadnici narodnosti, pa i Hrvati, mogli bolje doživjeti svoje hrvatstvo, jer neće se baviti tek svakodnevnim životnim teškoćama, imat će više snage i vremena za očuvanje vlastite hrvatske svijesti.
Važni bi bili natječaji, obnova infrastrukture, proširenje radnih mjesta, razvijanje gospodarstva, takve natječaje očekujemo u sljedećih sedam godina, ali računamo i na mogućnosti koje su i dosada postojale i bile uspješne: organizacijom priredaba, razvoj sredstava rada, što je neophodno za budući rad.
Predsjednik je Saveza Rinya-Dráva Balázs Trakszler. Savez djeluju preko vijeća čiji članovi dolaze iz različitih sfera, samoupravne, civilne, i poduzetništva. To znači otprilike deset ljudi koji donose odluke o tome što će se prihvatiti, podupirati, a što ne. Konačna se odluka donosi u nadležnome ministarstvu, a raspis natječaja i odluka o tome su bili do sada u nadležnosti Saveza. Višenamjenska barčanska maloregijska udruga bavi se svakodnevnim zadacima, održava dvije ustanove, prva održava vrtiće, a njoj pripadaju i hrvatska naselja u Šomođskoj županiji, te vrtić u kojem se odvija odgoj na hrvatskom jeziku, kroz ustanovu DOK(Drávamenti Óvodák,Családsegítőés Gyermekjóléti Szolgálat) kamo pripadaju 13 vrtića ovoga okruga.
Predsjednik je Višenamjenske barčanske maloregijske udruge naš sugovornik Tamás Reisz. Udruga, kao što smo već rekli, pokriva 26 naselja i uzdržavatelj je socijalne ustanove koja obuhvaća raznorazna socijalna područja i ima 5 do 6 područnih ureda, zadatak je pomaganje obitelji, skrb o starijim osobama, socijalno hranjenje. U spomenutim ustanovama radi 170 ljudi i posve pokrivaju potrebe barčanske općine, a time i hrvatskih naselja. Ostvarujemo i program Start, angažiramo djelatnike iz opće sfere, tamo gdje je potrebno, preko Start programa možemo zaposliti osam ljudi na godinu dana. Sudjelujemo u tim programima jer inače u ovim naseljima nema radnih mjesta. Ljetno je razdoblje bolje, tada zapravo ne postoji nezaposlenost jer svakog možemo smjestiti kroz programe pomoći, što traje do zime. Ljeti je lakše jer ljudi rade, zarađuju, lakše žive nego inače, kaže potonjski načelnik Tamás Reisz.