Kada mislimo da takozvano bunjevačko pitanje više nije na dnevnom redu, ono se iznenada ponovno javlja, prije svega zahvaljujući pojedincima, i to „velikim borcima” za priznavanje Bunjevaca kao samostalne narodnosti. Pojedinci, koji iskreno rečeno za opstanak svoje narodnosti i nisu previše učinili, najmanje svojim osobnim primjerom, često ni sami ne poznaju svoju povijest, podrijetlo, tradicije, a najmanje svoj materinski jezik, a to nisu prenijeli ni na svoju djecu. A k tome se, u našem slučaju, otvoreno okomljuju na hrvatsku zajednicu. Kako onda mogu biti borci za priznanje nečega ili nekoga ako oni sami nisu živjeli niti žive svoju narodnost u svoj njezinoj punini?
„Molim svakoga da slično popisu pučanstva iz 2011. godine što više nas upišemo odgovor „bunjevac” u rubriku pripadnik druge narodnosti i to:.. (egyéb, mégpedig...)” – stoji u pozivu jednog stranačkog parlamentarnog zastupnika iz Baje objavljenom na vlastitoj Fejsbuk-stranici u povodu mikrocenzusa, iliti malog popisa pučanstva (u poluvremenu dvaju popisa pučanstva), prigodom kojega se obavlja popis u krugu deset posto ukupnog stanovništva.
Ne želim se baviti više tim pitanjem o kojem sam već nekoliko puta iznio svoje argumentirano mišljenje. Ali ne mogu proći pokraj njega kada je u pitanju ponovno izjašnjavanje prigodom malog popisa pučanstva koji je u tijeku, ponajviše zbog toga što krug koji se popisuje uključuje i mnoga naša naselja. Primjerice, samo u Bačkoj popis uključuje trinaest naselja u kojima imamo (izuzev dva u kojima ne, ali smo i tamo imali prigodom posljednjeg popisa, vjerujem da ćemo imati i na sljedećem) hrvatske samouprave: Aljmaš, Bikić, Baja, Baćino, Čavolj, Dušnok, Sentivan, Gara, Santovo, Kalača, Kaćmar, Kečkemet, Baškut.
Pošto je između 1. i 9. listopada postojala mogućnost za elektroničko samopopunjavanje upitnih listića, ovih dana pak popisivači obilaze odabrana naselja i domove, što će potrajati do 8. studenog ove godine. Naime, u 2148 naselja obavit će se popis u 440 tisuća kućanstava. Mali popis reguliran je zakonskim odredbama, a pučanstvo u odabranim kućanstvima obvezno je sudjelovati u popisu. Rezultate popisa Središnji statistički ured (KSH) objavit će u svibnju 2017. godine.
I na kraju samo jedan komentar.
U narečenom pozivu parlamentarnog zastupnika uz ostalo stoji: „Mi, koji držimo da je bunjevački identitet vrijednost, mi koji osjećamo da bi bunjevačku baštinu trebalo puno više cijeniti, i na taj način izrazimo svoje mišljenje.“
Mi, koji na tome radimo, uključujući i narečena naselja u kojima desetak pa i dvadeset godina djeluje hrvatska samouprava, to već odavno znamo. Na tome radimo, ne samo riječima nego i djelima. Kao što znamo i to da mi bunjevački, šokački, racki Hrvati u Bačkoj, i pripadnici svih drugih subetničkih hrvatskih skupina u Mađarskoj, kao grane sa svim svojim posebnostima krasimo veliko hrvatsko stablo. Ne želimo biti „egyebek“ jer znamo kamo pripadamo, svjesni svoga imena, podrijetla, kulture i tradicija, napose jezika.
S. B.
